Da cijene hrane i pića u trgovinama već sada rastu, kupci su mogli primijetiti posljednjih mjeseci. Udar na džepove najviše osjete umirovljenici s malenim mirovinama. Nažalost, čeka nas još gora situacija jer bi nadolazeća inflacija trebala, prema sadašnjim procjenama Vlade, iznositi oko dva posto.
Foto: Pixabay
Inflacija bi prema procjenama Vlade ove godine trebala biti dva posto, zbog čega se očekuje rast cijena hrane i pića. Već u lipnju ove godine, pokazuju i statistički podaci, građani Hrvatske više su morali odvojiti za kupnju sira, mlijeka, masti i kruha, iako prosječna cijena u cijeloj košarici hrane u indeksu potrošačkih cijena nije rasla, piše Novi list.
Još nije poznato kakav će biti krajnji učinak pandemije
U lanjskoj godini pandemije inflacija je bila svega 0,1 posto, a prosječna stopa u petogodišnjem razdoblju prije toga 0,3 posto. Stope od oko dva posto do najviše 2,3 posto u 2024. godini, koliko Vlada predviđa u svojim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike do toga razdoblja, nisu zasad alarmantne, ali su znatno veće od toga prosjeka.
Ipak, inflacija će nesumnjivo udariti po džepovima građana, i to onih najsiromašnijih, među kojima i umirovljenika. Bojazan postoji i da bi banke mogle podići kamate, što bi bio dodatni udarac na one opterećene kreditnim obavezama.
“Posljedice COVID-19 recesije na svjetska gospodarstva mogle biti bi biti dublje i dugotrajnije od očekivanih. Ovo se odnosi kako na tržišta roba i usluga, tako i na tržišta rada, gdje i dalje nije izvjesno kakav će biti krajnji učinak udara COVID-19 krize na kretanje radne snage u uslužnim djelatnostima. Trenutno prisutni poremećaji u globalnim lancima opskrbe, ukoliko budu trajnijeg karaktera, mogli bi dovesti do izraženijeg povećanja inflacije, a pogotovo uz trenutačni volumen i dinamiku monetizacije dugova” – upozorava Vlada u svom dokumentu.
Poljoprivrednici: Trgovci dižu cijene u nebesa
S druge strane, poljoprivrednici upozoravaju kako trgovci dižu cijene u nebesa, iako za to nema opravdanja. Naime, maloprodajne cijene pojedinih proizvoda rastu i do 100 posto, ali njihovi poljoprivredni proizvodi ne rastu tim tempom.
“Naš repromaterijal koji ulazi u proizvodnju raste i preko 50 posto. Poskupljenje će se odraziti na maloprodajne cijene u trgovinama. Kada slažemo račune, držimo da su su poskupljenja u maloprodaji prevelika i ne prate poskupljenja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Mi kao proizvođači smatramo da su poskupljenja pretjerana u odnosu na naše cijene kao primarni proizvod. Očito je da sada trgovački lanci sada dobivaju jedan ekstra-profit”, rekao je za N1 Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Posebno zabrinjava poskupljenje žitarica do 50 posto, što slijedi poskupljenje ulja, a problem je i u otkupnim cijenama mlijeka. Sušna godina i mraz utjecali su također na povećanje cijena voća i povrća pa su građani već postali žrtve poskupljenja.
Nakon poskupljenja biljnih masti, šećera, kruha očekuje se i poskupljenje kave, za što je kriv mraz, ali i visoki troškovi brodskog prijevoza koji trpi zastoje u pandemiji.
