U trendu je proklinjanje materijalnim statusom: ‘Dabogda živio od prosječne mirovine’
Kletve su se puno češće koristile u ranijim vremenima te su izazivale strah kod ljudi da će im se dogoditi nešto loše. Iako se sada koriste rjeđe, i dalje prate zbivanja u društvu, pa su sada popularne one koje naglašavaju loše materijalno stanje, poput niske mirovine ili nedostatka staža za odlazak u mirovinu.
Ilustracija (ne prikazuje događaj iz teksta) | Youtube screenshot
U svakodnevnom govoru čovjek prosječno izgovori oko 200 kletvi. Iako one potiču strah i nastaju u trenucima nezadovoljstva, sociologinja, filologinja i autorica knjige “Riječi koje ubijaju”, Vanja Barišić Joković, drži da su one zapostavljeni dragulj kulturne baštine, jer svjedoče o razvoju društva, povijesti i mitologiji.
Da bi došla do tog zaključka, novosadska znanstvenica je provela godinu dana na terenu i još godinu dana za pisaćim stolom. Spoznala je da se kletve govore u afektu i da one nisu psovke, iako ih mnogi trpaju u isti koš. Ipak, najvažnija spoznaja njenog istraživanja je da – svi kunu.
– Kada je postavljana hipoteza rada, primarna grupa bile su starije žene u ruralnim sredinama, ali istraživanje je pokazalo da kunu jednako svi. Muška kletva se smatra još težom nego ženska, kažu zapisi o vjerovanjima i običajima oko kletve, rekla je Barišić Joković za Blic.
Poetika uz svrsishodnost
Kletve su, po njenom mišljenju, dio običajnog prava, a imaju sociološku, magijsku, psihološku funkciju i nose u sebi posebnu poetiku. Vjerojatno su se koristile i kao jamstvo da se riječ neće prekršiti, kao što to danas čine – zakletve.
– Kletva je arhetip, ona nas uči o univerzalnim vrijednostima i jasno dijeli svijet na dobro i loše. Potječe iz vremena kada je riječ bila sveta. Vjeruje se i dalje da ako nettko “krivo kune” kletva se vraća onome tko ju je izgovorio. Jedan od kazivača kaže: “Nekada nije bilo pušaka, samo kletve”, misleći valjda na vremena kada je izrečeno bilo svetinja. Kletva nepogrešivo udara na najveće vrijednosti (djeca, rađanje, život), a to jesu okidači za svakog čovjeka. Djelovanje kletve uvijek podrazumijeva strah da će se ispuniti izrečeno. Ona pokreće duboko nesvjesno. Primarni strah od smrti jači je od svake racionalizacije, spada u užase, strah nad strahovima govori znanstvenica.
Ima i kletvi o mirovinama
Danas su kletve mahom prisutne u kolokvijalnom govoru, kroz fraze poput: “Zakuni se”, “Kunem se”, “Proklet bio”, “Vrag te odnio”… No, i dalje se pojavljuju u afektu, zbog bijesa ili nemoći. Ipak, neke su kletve zadržale element lošega u sebi, iako su se vremena promijenila, pa sada ciljaju na tešku materijalnu situaciju.
Proteklih godina su u Srbiji bile popularne kletve poput: “Dabogda živjeli od prosječne plaće i mirovine” ili “Dabogda vam ostalo još pet godina staža do mirovine”.
