U Saboru danas rasprava o cenzusu za besplatno dopunsko – hoće li ga povećati na 2.500 kuna?
Hrvatski sabor danas će po hitnom postupku raspravljati o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Predlagatelj je HSU-ov Silvano Hrelja koji želi povećati cenzuse za ostvarivanje besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja s trenutačnih 1.600/2.047 na 2.000/2.500 kuna.
Foto: Youtube screenshot
Hrvatski sabor danas će po hitnom postupku raspravljati o mogućem povećanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje dopunskog osiguranja na teret proračuna. Predlagatelj je HSU-ov Silvano Hrelja.
Cenzus za dopunsko u Hrvatskoj nije mijenjan 15 godina, sve do svibnja prošle godine kada su doživjeli minimalan rast. Prije tog minimalnog povećanja iznosili su 1.516 kn za člana obitelji i 1.939 za samce. Nakon povećanja iznosili su 1.563 kune za člana obitelji i 2.000 kuna za samce, a zakonske promjene omogućile su i usklađivanje cenzusa tako da oni danas iznose 1.600,12 kuna za člana obitelji i 2.047,20 kuna za samce.
Hrelja predložio, Vlada ga odbila
Danas se u Saboru raspravlja da se povećaju na čak 2.000 kuna za člana obitelji i 2.500 kuna za samce. Ovakav velik skok obuhvatio bi golem broj umirovljenika koji su godinama kroz svako usklađivanje ili primanje uskrsnice/božićnice ispadali iz sustava osiguranja pa su, ako žele dopunsku zdravstvenu zaštitu, za istu morali odvajati 840 kuna godišnje. Hreljin prijedlog bi koštao 180 milijuna u 2021. godini i 185 milijuna kuna u 2022. godini, a obuhvatio bi 220 tisuća najsiromašnijih građana RH.
Podsjetimo, Vlada je u studenom prošle godine saborskoj većini predložila da ne podrži navedene izmjene.
“S obzirom na to da potrebna sredstva za provedbu ovog zakona nisu osigurana u Državnom proračunu RH za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu te da predlagatelj nije predložio način podmirenja povećanih rashoda, Vlada RH ne podržava donošenje predloženog zakona”, poručili su iz Vlade u studenom 2020. godine.
Također, dodali su kako je uslijed epidemiološke situacije i značajno neplanirano opterećen zdravstveni sustav – svibanjsko mini povećanje cenzusa “realno i prihvatljivo rješenje u postojećim okolnostima”.
Tri scenarija kako građani gube pravo na besplatno dopunsko osiguranje
HSU u obrazloženju za uvođenje ovih promjena navodi kako je tijekom 2012. godine 800 tisuća građana bilo pokriveno besplatnim dopunskim osiguranjem, a ta brojka je do 2018. pala na 460 tisuća. U prijevodu, građani su u tom periodu zbog nemijenjanja cenzusa ispadali iz sustava besplatne zdravstvene zaštite. HSU objašnjava tri scenarija kako do toga dolazi.
Slučaj 1.
Kod višečlanih obitelji s niskim primanjima zbog povećanja minimalne plaće od nekoliko desetaka ili stotinu kuna radnik je možda na godišnjoj razini na dobitku od 1.000 kuna – ali im se obiteljske obaveze povećavaju jer sada moraju za više članova obitelji plaćati 840 kuna godišnje ako žele dopunsku zdravstvenu zaštitu.
Slučaj 2.
Kod umirovljenika samca – ako se prekorači iznos od 2.047 kuna zbog usklađivanja mirovina ili zbog, recimo, primanja božićnice ili uskrsnice (bilo kakve pomoći iz proračuna grada, općine ili županije) može se dogoditi da preskoče cenzus pa istovremeno dobije novi trošak od 840 kuna koliko košta godišnja polica dopunskog osiguranja.
“Žalosno je da umirovljenici s tako niskim primanjima kad plate HRT pretplatu (ili vezu sa svijetom) 960 kuna i dopunsko zdravstveno osiguranje 840 kuna godišnje praktički žive s 11 mirovina godišnje”, piše HSU u prijedlogu zakona.
Slučaj 3.
Zamislimo umirovljenički bračni par koji živi od jedne mirovine od 3.000 kuna. Za njih država plaća dopunsko zdravstveno jer kada se pogledaju primanja po osobi, oni imaju 1.500 kuna (ispod cenzusa). Kada netko od njih umre, bračni partner može naslijediti 70 posto mirovine pa će primati 2.100 kuna – što je IZNAD cenzusa.
“To znači da će morati plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje i imati dodatan trošak od 840 kuna godišnje, dok su mu životni troškovi ostali isti”, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena.
HSU je za ove zakonske izmjene skupio potpise 40 saborskih zastupnika, raznovrsnog društva, pa su tako ovaj prijedlog podržali Miroslav Škoro, Zlatko Hasanbegović, ali i Tomislav Tomašević, Arsen Bauk i drugi.
