U riziku od siromaštva u Hrvatskoj živi 28 posto starijih od 65 godina!
Svaki četvrti Hrvat živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Kada su u pitanju osobe starije od 65 godina, riječ je o svakom trećem stanovniku. Posebno su ugrožena jednočlana kućanstva u kojem žive starije žene.
Ilustracija: Pixabay
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva prošle godine iznosila je 19,3 posto. Međutim, za osobe starije od 65 godina ona se penje na još viših 28 posto, pri čemu je više žena, što znači da je gotovo svaki treći umirovljenik siromašan. Kada siromaštvu pridodamo i socijalnu isključenost, postotak se penje na 24,8 posto građana Hrvatske.
Siromaštvu su najviše izložena jednočlana kućanstva, svakom drugom takvom prijeti siromaštvo, pogotovo kada u njima žive stariji od 65 godina.
Podaci: DZS
Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti raspoloživog dohotka svih osoba. Za jednočlano kućanstvo ta linija iznosi
29.820 kuna godišnje, odnosno 2.485 kuna mjesečno.
Čak 1,75 milijuna ljudi ili gotovo 43 posto živi u obiteljima koje teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem mjeseca, a 40 posto ili njih 1,6 milijuna žive u kućanstvima s malim teškoćama da spoje kraj s krajem. A to ih vrlo lako čini samo 0,6 posto. Godišnji odmor ne može si priuštiti više od polovine građana, a jednako toliko ni nenadani financijski izdatak. Bez financijskog opterećenja oko troškova stanovanja živi manje od pet posto osoba.
S plaćanjem računa kasni 17 posto Hrvata. Samo 24.530 obitelji vrlo lako podmiruje svoje obveze. Zimi se u svojim domovima smrzava 314.760 ljudi jer 7,7 posto građana ne može platiti grijanje. Svaki deseti stanovnik ne može kupiti ribu, meso ili vegetarijansku zamjenu svaki drugi dan.
Prema procjeni Eurostata, od 2010. do kraja prošle godine, broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti smanjio se u Hrvatskoj za 308 tisuća.
Kako stojimo u usporedbi s ostalim zemaljama EU pokazuje grafikon DZS-a.
Podaci: DZS
