U prijevremenu mirovinu idemo za 570 kuna više nego prije pet godina!
Mirovine rastu, doduše puževim korakom, u prosjeku za 75 kuna godišnje. No, to prije svega ovisi o polugodišnjim indeksima potrošačkih cijena i prosječne plaće prema kojima se one usklađuju, ali i o zasebnim odlukama Vlade, poput one o povećanju najnižih mirovina za 3,13 posto. U proteklih pet godina umirovljujemo se za prosječnih 376 kuna više, a pojedinačno su najviše “profitirali” prijevremeni umirovljenici zbog smanjenja penalizacije. Također, radimo sve dulje, imamo sve više radnog staža, a sve veći broj građana čeka do starosne mirovine.
Novac foto: Marko Matijević|mirovina.hr
U posljednjih pet godina građani su u mirovinu išli za prosječno 376 kuna više. Rezultat je to ponajprije polugodišnjih usklađivanja mirovina prema rastu potrošačkih cijena i plaća, ali i manje penalizacije, veće bonifikacije te odluke Vlade o povećanju najnižih mirovina za 3,13 posto.
Prosječna mirovina umirovljenika koji se umirovio 2020. godine iznosi 2.577 kuna. Pet godina ranije, ona je iznosila 2.201 kunu. No, i radimo sve dulje. Tako su novi umirovljenici tijekom 2015. godine imali 32 godine staža i manje od 62 godine starosti. Danas radimo pola godine dulje, a u mirovinu idemo pola godine stariji.
Čak 6.000 građana više otišlo u starosnu mirovinu
Među 49.200 umirovljenih 2015. godine bilo je 19,5 tisuća starosnih mirovina, oko četiri tisuće onih za dugogodišnje osiguranike, zatim 12.000 prijevremenih, gotovo jednako toliko obiteljskih te dvije tisuće invalidskih.
Protekla godina donijela nam je 800 umirovljenika više. Isto tako, trendovi pokazuju da ipak sve više građana odlazi u starosnu mirovinu, četiri i pol tisuće više nego prije pet godina. Za jednako toliko smanjen je broj prijevremenih mirovina, a za 1.300 je danas više i dugogodišnjih osiguranika (41 i više godina staža). Ukupno, čak je 6.000 starosnih mirovina više nego prije pet godina kada je umirovljen podjednak broj građana.
No, zanimljivo je kako su i obje vrste mirovina 2015. iznosile jednako, prosječnih 2.205 kuna. Takvo niveliranje rezultat je većeg broja godina radnog staža kod prijevremenih i izostanka penalizacije kod starosnih umirovljenika. Prijevremena mirovina danas je čak 570 kuna veća nego prije pet godina (2.775 kuna), jednim dijelom i zato što je protekla godina umirovljenicima donijela i nižu penalizaciju. Tako je ona sada za 200 kuna veća od starosne (2.546 kuna).
Manje obiteljskih mirovina
Tada smo za prijevremenu radili 36 i pol godina, a danas pola godine dulje. Kod starosnih mirovina pomak je od svega mjesec dana duljeg staža, izuzev kod dugogodišnjih osiguranika koji danas rade šest mjeseci dulje te u prosjeku imaju nevjerojatne 42 godine staža.
Među 50.000 novih umirovljenika danas imamo jednak broj onih koji su otišli u invalidsku mirovinu, ali za 1.500 manje obiteljskih mirovina. I jedna i druga vrsta mirovine danas su veće za oko 350 kuna nego prije pet godina.
Kako smo pisali jučer, negativna razlika dogodila se u odnosu na broj umirovljenika koji su u istoj godini ostali bez mirovine zbog smrti. Naime, 2015. ih je bilo 47.417 tisuća, a a danas ih je 54.578, dakle preko 7.000 više! Prvi put u povijesti dogodilo se da je onih koji su bez mirovine ostali zbog smrti više nego onih koji su mirovnu prvi put stekli, i to za čak 4.570 građana!
