U HZMO-u primaju 1.000 kuna za sjednice Upravnog vijeća, a ne sastaju se
Predsjednica Radničkog sindikata HZMO-a Višnja Stanišić upozorava na lošu praksu glede sastanaka Upravnog vijeća – članovi primaju naknadu od 1.000 kuna, ali sjednice se već dugo vremena održavaju elektronski i često u krnjem sastavu. Članovi vijeća tako ne mogu uopće raspravljati o problemima, mijenjati dnevni red, a naknada od 1.000 kuna se dobiva tako da glasaju DA/NE uglavnom na pitanja formalne naravi.
Foto: HZMO | Youtube screenshot
Predsjednica Radničkog sindikata HZMO-a Višnja Stanišić upozorava kako je korona-epidemija “raj za pojedine poslodavce”. Stanišić je članica Upravnog vijeća HZMO-a iz kvote radnika, a u radu Upravnog vijeća vidi velike probleme. Napomenimo samo kako članovi vijeća primaju naknadu od 1.000 kuna za svoj rad.
Imaju dvoranu koja zadovoljava epidemiološke mjere, ali se ne sastaju
Veliki problem vidi u tomu da se sjednice uglavnom održavaju elektronskim putem, a i ranije su u javnosti istupali drugi članovi s istom primjedbom:
“Od ožujka 2020. pa do listopada 2020. od šest sjednica Upravnog vijeća, četiri su održane elektroničkim putem, a dvije u krnjem sastavu, kada su istima prisustvovala 3 odnosno 4 od 9 članova koliko ih ima Upravno vijeće. Ostali su glasovali elektroničkim putem”, upozorava Stanišić.
Iz Ministarstva rada su joj odgovorili da se tako radi zbog preporuka Stožera civilne zaštite:
“Licemjerno je i krajnje bezobzirno štititi članove Upravnog vijeća koji za svoj rad primaju naknadu od 1000 kuna, dok radnici HZMO-a rade u uvjetima neprimjerenim epidemiološkim preporukama i to tjedan dana za isti iznos. Napominjem da za održavanje sjednica Upravnog vijeća HZMO postoji dvorana koja zadovoljava sve epidemiološke mjere te da su u isto vrijeme održavane i edukacijske radionice za radnike Zavoda”, otkriva Stanišić.
Na Upravnom vijeću onemogućena rasprava
Stanišić je mišljenja kako je ovaj način rada neprimjeren i da se namjerno koristi kako bi progurali određene odluke i onemogućili raspravu. Poslovnik o radu Upravnog vijeća kaže da članovi imaju dužnost sudjelovati na sjednicama te na njima raspravljati i glasovati, pokretati razmatranje pojedinih pitanja, podnositi prijedlog za donošenja akata, postavljati pitanja ravnatelju Zavoda, kao i predložiti izmjene i dopune dnevnog reda.
“Osobno kao članici Upravnog vijeća onemogućeno mi je da svoj posao obavljam u skladu s poslovnikom. Budući da se sve sjednice održavaju elektroničkim putem ili “mješovito”, nemam s kim raspravljati, postavljati pitanja, a niti tražiti dopunu dnevnog reda”, kaže Stanišić.
A kakve to odluke donosi Upravno vijeće na “krnjim sjednicama”?
“Točke dnevnog reda uglavnom se odnose na donošenje odluke o sklapanju ugovora o nabavi informatičke opreme, licenca, održavanju elektroničkog sustava, nadogradnje i održavanje sustava, digitalnog poslovanja, prodaju nekretnina. Radi se o velikim iznosima koji se odobravaju sa da ili ne na glasačkom listiću. Naravno da uz svaku odluku imamo i pismeno obrazloženje, ali je nemoguće postaviti pitanje na način da ga svi čuju i da se o njemu zajednički raspravlja”, piše Stanišić.
Članovima vijeća zabranjeno prosljeđivanje materijala
Stanišić nastavlja i kaže kako su nedavno promijenili Poslovnik, a promjenama je članovima Upravnog vijeća koji su uz poziv za održavanje sjednica dobili pripadajući materijal – zabranjeno prosljeđivanje materijala drugim osobama.
U suprotnom predsjednik Upravnog vijeća izriče upozorenje.
“Tako je meni kao predstavniku radnika u UV onemogućeno savjetovati se sa svojom bazom prije sjednice, iako se ne radi o poslovnim i profesionalnim tajnama koje se, ako i postoje u javnim ustanovama, predaju članovima na samoj sjednici”, kazala je Stanišić.
U pozadini je otkaz jednoj kolegici protiv kojeg su se pobunili radnici HZMO-a
Tako je Višnja Stanišić na zadnjoj sjednici u listopadu htjela uvrstiti točku dnevnog reda vezanu uz Zahtjev za zaštitu prava koji je dostavljen članovima Upravnog vijeća. Na toj sjednici su bila samo četiri člana, pa joj je onemogućeno predložiti dopunu dnevnog reda jer nisu imali kvorum.
“Tako je žena koja je zahtjev napisala završila na cesti. Nije bila podobna. Naime, nije imala političku potporu, nije imala rodbinskih, prijateljskih, ljubavnih veza, a nije igrala ni nogomet. Bila je na probnom radu i ocijenjena je negativnom ocjenom jer je uvodila neprimjerene inovativne promjene u uhodanom sustavu”, piše Stanišić.
Radi se o zaposlenici koja nije slala radnike na disciplinski, nego je sa svakim individualno razgovarala i uvela pozitivne promjene u HZMO-u.
“Stvorila je nakon dugo, dugo godina zdravu radnu atmosferu što je zabranjeno u Zavodu, uvela promjene koje su optimizirale poslovni proces i zaostatke u poslovanju svela na nulu. Svi su radnici stali iza nje ali to nije bilo dovoljno jer osoba koja je bila zaduženo za njezino ocjenjivanje (predstojnik PS Zagreb), a koja ju je vidjela 4 puta u životu, nije tako mislila”, navodi Stanišić.
Stanišić zaključuje kako je u Zavodu važna samo poslušnost, makar ona ugrožavala poslovanje cijelog odsjeka, a osvrnula se i na
ravnatelja HZMO-a Ivana Serdara.
“Ako nadziremo rad ravnatelja koji potpisuje anekse ugovora o radu radnicima koji napreduju ne po stručnosti nego po podobnosti, daje suglasnost za privremene rasporede radnicima koji ne zadovoljavaju uvjete, koji više vjeruje jednoj osobi nego svim radnicima, koji dozvoljava da se radnicima protuzakonito uzimaju dani godišnjeg odmora, zašto mi kao članovi Upravnog vijeća ne možemo propitkivati njegov rad?”, pita se na kraju Stanišić.
