U Hrvatskoj se godišnje baci oko 290.000 tona namirnica, a postoji jednostavno rješenje
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj se godišnje baci više od 286 tisuća tona hrane, a svaka osoba pridonosi na neki način ovoj brojki. Hrana se baca i rasipa na više razina, a sada su predstavljene mjere kojim bi se ovaj veliki problem mogao riješiti.
Hrana | Foto: Unsplash
Hrvatska se po razini bacanja hrane nalazi odmah iza Slovenije, ali dobra je vijest da umirovljenici najmanje bacaju hranu, ali i da se poduzimaju određene mjere da se smanji bacanje namirnica u kućanstvu, ali i u proizvodnji.
Najmanje hrane bacaju umirovljenici
Kao što smo već pisali u ovom tekstu, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu je prije dva mjeseca otkrila kako najviše ispitanika hranu baca u Zagrebu, čak njih 25 posto. Ipak, stariji od 70 godina najmanje bacaju ostatke, tek njih 6 posto.
Kako bi se ovaj problem barem malo riješio, Ministarstvo poljoprivrede je potpisalo poseban sporazum s ukupno 44 dionika. Glavni cilj ovog sporazuma je smanjenje nastajanja otpada od hrane i to za 30 posto do 2028. godine.
Planira se početak rada banke hrane
Kako je navedeno na stranici Ministarstva poljoprivrede, do sada su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u vrijednosti 1,9 milijuna eura, za 41 posrednika u lancu doniranja hrane i za 9 banki hrane. Sustav se kontinuirano nadograđuje te se planira novi poziv u svrhu omogućavanja pokretanja banki hrane u županijama. Planirano je da će banke hrane započeti sa svojim radom najkasnije početkom 2024. godine te preuzeti ulogu koordinatora u doniranju hrane u svojoj županiji.
– Hrana se zbog različitih razloga rasipa i baca kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Stoga je u cilju podizanja svijesti, vezano uz problem prekomjernog bacanja i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom potrebno provesti niz aktivnosti, u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom. Prema najnovijim podacima u RH nastaje preko 286.000 tona otpada od hrane godišnje. Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini, za 50 posto i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine, zaključak je konferencije ‘Hrana nije otpad: Nauči više! Učini više!’ koju je organizirao Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje grada Zagreba.
