Trumpove carine mogle bi zakočiti rast u EU i potaknuti inflaciju; evo što to znači za Hrvatsku
Uvođenje carina od 25 posto na europsku robu stvara novu neizvjesnost za europsko gospodarstvo. ECB se suočava s dilemom oko kamatnih stopa, a posljedice bi mogle osjetiti i hrvatski izvoznici, osobito oni uključeni u europske dobavne lance.
Donald Trump, Foto: WhiteHouse.gov
Carine koje će američki predsjednik Donald Trump uvesti 2. travnja mogle bi ozbiljno narušiti gospodarske izglede Europske unije i otvoriti novu dilemu za Europsku središnju banku (ECB): treba li snižavati kamatne stope kako bi se potaknuo rast, ili ih zadržati više kako bi se obuzdala inflacija?
Prema procjenama koje je iznijela predsjednica ECB-a Christine Lagarde, ako SAD uvede carine od 25 posto, a Europska unija odgovori protumjerama, bruto domaći proizvod eurozone mogao bi se smanjiti za 0,5 postotnih bodova, dok bi inflacija mogla porasti za isti iznos već u prvoj godini, prenosi Euronews. To bi bio istodobni udar i na potražnju i na ponudu – učinak koji monetarna politika teško balansira.
Europska unija godišnje izvozi robu u vrijednosti većoj od 380 milijardi eura u Sjedinjene Američke Države, pri čemu više od 46 milijardi eura otpada na automobile, motocikle i njihove dijelove. Upravo ti sektori najizravnije bi mogli osjetiti posljedice američkih mjera.
Dilema Europske središnje banke
Za kreatore monetarne politike u Frankfurtu situacija je neugodno poznata: rast cijena sugerira potrebu za višim kamatnim stopama, dok istodobni pad rasta poziva na njihovo snižavanje. Analitičari Goldman Sachsa smatraju da bi ECB ipak mogao nastaviti s planiranim snižavanjem kamata – prvo u travnju, a potom do razine od 2 posto u lipnju – pod uvjetom da dugoročna inflacijska očekivanja ostanu stabilna.
No, upozoravaju da bi u slučaju rasta očekivanja inflacije, primjerice kroz prilagodbe u kolektivnim ugovorima ili zahtjeve za većim plaćama, ECB mogao biti prisiljen zaustaviti popuštanje monetarne politike i ponovno razmotriti restriktivniji pristup.
Trumpov zaokret u trgovinskoj politici
Trumpova najava drastičnih carina temelji se na izvješćima triju ključnih institucija – Ministarstva trgovine, Ministarstva financija i Ureda američkog trgovinskog predstavnika (Office of the United States Trade Representative – USTR) – koje su zadužene za analizu učinaka postojećih sporazuma, identifikaciju “nepoštenih” trgovinskih praksi i procjenu nacionalne sigurnosti u kontekstu robnih deficita.
Te mjere nisu usmjerene isključivo prema Europskoj uniji, no s obzirom na značajan trgovinski suficit koji EU ostvaruje u razmjeni sa SAD-om, upravo bi europski proizvođači mogli biti najviše pogođeni.
Iskustva iz prošlosti: visoki troškovi, ograničeni učinci
Iskustvo s ranijim carinskim mjerama u SAD-u upućuje na ograničene koristi i visoke troškove. Reuters podsjeća na slučaj iz 2018. kada su uvedene carine od 50 posto na perilice rublja. Iako su dovele do otvaranja oko 1.800 radnih mjesta i djelomične relokacije proizvodnje u SAD, američki potrošači platili su oko 1,5 milijardi dolara više godišnje za perilice – a porasle su i cijene sušilica, iako nisu bile obuhvaćene mjerama.
Slično se dogodilo i s carinama na gume uvedenima tijekom Obamine administracije 2009. godine. Iako je uvoz iz Kine pao, zamijenjen je uvozom iz drugih dijelova Azije i Latinske Amerike. Prema podacima Peterson instituta, američki su potrošači 2011. platili 1,1 milijardu dolara više za gume – za, kako se procjenjuje, oko 1.000 spašenih radnih mjesta.
Hrvatska je dio europskih dobavnih lanaca
Hrvatska nema velik izvoz u SAD u apsolutnim iznosima. U prvih deset mjeseci 2024. on je iznosio 658 milijuna eura. Najviše se izvoze farmaceutski proizvodi, električni strojevi i oprema ii oružje.
No, hrvatski proizvođači uključeni su u europske dobavne lance – posebno u autoindustriji i metaloprerađivačkom sektoru – pa bi eventualno smanjenje izvoza iz Njemačke, Austrije ili Italije moglo imati negativne posljedice i za domaće tvrtke.
Ne treba zanemariti ni šire makroekonomske učinke. Ako carine uspore rast i dodatno poguraju inflaciju u eurozoni, ECB bi mogao biti oprezniji sa snižavanjem kamatnih stopa, što bi se moglo odraziti i na cijenu kapitala i investicije u Hrvatskoj.
Trumpove carine predstavljaju novu neizvjesnost za europsko gospodarstvo, a njihovi učinci mogli bi se preliti i na manje zemlje poput Hrvatske. U tjednima koji slijede ključno će biti pratiti ne samo konkretne mjere koje će Washington donijeti, već i odgovor Bruxellesa, kao i ponašanje tržišta i središnjih banaka.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
