Troškovi za braniteljske mirovine porasli za nevjerojatnih 830 milijuna kuna
Hrvatskih branitelja sve je više, a njihove su mirovine sve veće. Kako je u startu riječ o iznadprosječnim umirovljeničkim primanjima, polugodišnjim usklađivanjem prati ih i značajni rast. Sve je to dovelo do toga da su državni izdaci za braniteljske mirovine u četiri godine porasli za nevjerojatnih 830 milijuna kuna.
Ilustracija: Pixabay
Donošenjem novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR) još krajem 2017. godine, do 30. studenoga 2021. broj hrvatskih branitelja povećao za 7.205 te je sada u evidenciji Ministarstva ukupno 513.140 hrvatskih branitelja, od kojih 426.345 živih, piše Net.hr.
Naknadno priznavanje statusa
Status im je priznat naknadno, i četvrt stoljeća nakon završetka Domovinskog rata. Dio ih se odnosio na postupke započete prije 2009. godine kada je izmjenama Zakona onemogućeno daljnje priznavanje statusa, što je već iduće godine ukinuo Ustavni sud.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za studeni, ukupno je bilo 70.826 korisnika braniteljskih mirovina. Od tog broja, njih 52.478 prima invalidsku mirovinu. Obiteljsku mirovinu prima njih 14.929, dok je 2.040 korisnika najniže mirovine, a 1.379 korisnika starosne mirovine prevedene iz invalidske.
U 2020. godini rashodi za mirovine hrvatskih branitelja koje se ostvaruju temeljem ZOHBDR-a iznosili su 4.908.978.231 kunu, a 2021. godine će iznositi približno 5,021 milijardu kuna, rekli su za Net.hr u HZMO-u.
Do rasta troškova došlo zbog usklađivanja
Tako su, otkako je 2017. donesen novi Zakon o hrvatskim braniteljima, godišnji rashodi za braniteljske mirovine veći su za skoro 830 milijuna kuna. U HZMO-u napominju da je to u prvom redu rezultat redovnih usklađivanja svih mirovina kroz proteklo razdoblje: 3,66 posto u 2018. godini, 3,62 posto u 2019., 2,12 posto u 2020. i 3,03 posto u 2021. godini.
Također, iz Mirovinskog napominju kako do značajnije promjene u pravima nije došlo te da se novi Zakon, za razliku od prijašnjeg, odnosi samo na prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koji su sudjelovali u borbenom sektoru te da stoga nema znatnijih izdataka za mirovinu u odnosu na prijašnji Zakon.
Nasljeđivanje braniteljskih mirovina
U HZMO-u su objasnili i način stjecanja braniteljskih mirovina.
”U novom Zakonu status hrvatskog branitelja stječu i naoružani pripadnici Narodne zaštite koji su izravno sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Ujedno, omogućuje se kao novouvedeno pravo stjecanje prava na obiteljsku mirovinu prema novome Zakonu i za članove uže obitelji iza umrlog hrvatskog branitelja HRVI iz Domovinskog rata I. do IV. skupine koji su bili korisnici invalidske mirovine prema ZOHBDR-u s pravom na doplatak za pomoć i njegu do smrti, te iza umrlog hrvatskog branitelja i HRVI iz Domovinskog rata od V. do X skupine, osiguranika ili korisnika mirovine prema općem propisu i prema propisima o pravima hrvatskih branitelja.
Nadalje, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti, koja su određena prema ZOHBDR-u/ZOPHBDR-u propisano je da se po nastupu starosne dobi prevode na starosnu mirovinu u istoj svoti, s time da se za one hrvatske branitelje kojima je ta mirovina manja od najniže braniteljske mirovine umjesto te starosne u koju se prevode određuje najniža braniteljska mirovina pod uvjetom da imaju najmanje 100 dana provedenih u borbenom sektoru. Iz navedenih razloga razmatrajući razdoblje od 1. siječnja 2019. do danas u odnosu na razdoblje 2017. i 2018. kada se primjenjivao prijašnji ZOPHBDR došlo je samo do blagog porasta obiteljskih mirovina iza umrlih hrvatskih branitelja iz članka 46. i 47. ZOHBDR-a.”
Veliki porast najnižih braniteljskih mirovina
Naglašavaju kako je jedino uočen porast korisnika prava na mirovinu u visini najniže mirovine, sa 847 u 2017. na 2.023 korisnika koncem listopada ove godine.
”Riječ je o hrvatskim braniteljima koji imaju najmanje 100 dana provedenih u borbenom sektoru, a nemaju dovoljno mirovinskog staža za stjecanje prava na svoju osobnu mirovinu u sustavu generacijske solidarnosti, a navršili su starosnu dob propisanu člankom 26. stavka 2. ZOHBDR-a, te im se po navršenoj dobi uz navedene uvjete osigurava pravo na mirovinu u visini najniže mirovine prema članku 49. stavku 3. ZOHBDR-a”, objasnili su u HZMO-u.
