Trendovi prošlih vremena još su uvijek vidljivi: Starije osobe u Hrvatskoj među najslabije su obrazovanima
Usporedba popisa stanovništva u Hrvatskoj pokazuje neke važne trendove. Tako je 2021. bilo najviše osoba sa završenom srednjom školom, dok je 60 godina ranije najviše bilo onih sa ili bez osnovne škole. Uz to, primjetno je i kako su starije osobe u mnogo manjoj mjeri visokoobrazovane, a naročito se to odnosi na žene.
Foto: Unsplash
Popis stanovništva iz 2021. godine dao nam je dobar prikaz demografskih pokazatelja u Hrvatskoj. Tako znamo da u Lijepoj našoj 22,45 posto ukupne populacije čine starije osobe. Ako znamo da je umirovljenika oko 1,2 milijuna, onda možemo reći da oni zauzimaju gotovo trećinu ukupnog broja stanovnika (3,88 milijuna).
Više visokoobrazovanih
No, popis nam je dao i uvid u strukturu obrazovanosti populacije. Državni zavod za statistiku usporedio je podatke o obrazovanju iz svih popisa stanovništva od 1961. do 2021. godine. Tako je vidljivo da broj stanovnika koji su završili samo osnovnu školu pada, dok broj onih koji su maturirali u srednjoj školi ili diplomirali na fakultetu raste, piše Srednja.hr.
Godine 1961. je bilo čak 85,6 posto građana sa ili bez završene osnovne škole. Srednju školu je tada završilo 12,6 posto, a fakultet svega 1,8 posto građana. Prije dvije godine sa osnovnom školom ili bez nje bilo je 20,4 posto građana. Srednju školu je završilo 55,5 posto, a fakultet 24,1 posto.
Starije žene slabije obrazovane
Najviše visoko-obrazovanih građana danas živi u Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok ih je najmanje u Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Brodsko-posavskoj županiji.
Društveni uzusi kakvi su nekoć vladali još uvijek se vide u statistikama. Naime, među visokoobrazovanim stanovništvom dominiraju žene, ali samo u dobnim skupinama do 59 godina. Starije su žene u pravilu slabije obrazovane od muškaraca, što se naročito vidi u dobnoj kategoriji od 75 i više godina, gdje je visokoobrazovanih muškaraca 26 posto, a žena samo 12,3 posto, što je i najmanji postotak u svim kategorijama.
Vodeći se upravo ovim statističkim podacima, u platformi Umirovljenici zajedno odlučili su poslati zahtjev Vladi da u radni staž prizna i godine redovitog studiranja svim visokoobrazovanim građanima. Pritom su se rukovodili i praksom iz inozemstva. Što točno predlažu i na koje načine to misle provesti, možete pročitati ovdje.
