Trećina hrvatskih umirovljenika u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Prosvjedi umirovljenika koji su se prošlog mjeseca održali u nekoliko hrvatskih gradova nimalo ne iznenađuju – prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), čak 28,5 posto osoba u Hrvatskoj izloženo je riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, dok je za osobe starije od 65 godina ta stopa prošle godine iznosila čak 32,8 posto; prema podacima Eurostata, situacija je gora još samo u Estoniji (35,3 posto) i Latviji (35,7 posto), dok je prosjek na razini Europske unije upola manji i iznosi 14,9 posto.
Svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj izložen je riziku siromaštva
U Hrvatskoj su ovim brojkama posebno pogođene žene starije od 65 godina, jer ih je riziku od siromaštva izloženo čak 36 posto, dok je muškaraca iste dobne skupine izloženih riziku 28 posto, stoji u podacima Državnog zavoda za statistiku. Razlog tome nije samo nejednakost u primanjima tijekom radnog vijeka, te posljedično niže mirovine, već činjenica da žene najčešće nadžive svoje supružnike, ostajući same u domaćinstvima s vrlo niskim primanjima.
Teže je ženama
Stanovništvo u Hrvatskoj sve je starije, te se odnos broja zaposlenih i umirovljenih građana kontinuirano pogoršava – prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), stopa sistemske ovisnosti, koja odražava omjer između broja osiguranika i umirovljenika, u rujnu 2017. iznosila je zabrinjavajućih 1,23:1, što znači da je broj zaposlenih i umirovljenih osoba u Hrvatskoj gotovo izjednačen.
Pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje evidentirano je 1 514 241 osiguranika, među kojima je relativno malen broj zaposlenih u dobi od 55 do 64 godina – tek 30,26 posto od ukupnog broja zaposlenih, što je znatno niže od prosjeka EU (54,4 posto).
Umirovljenicima tek 38 posto prosječne plaće
I dok prosječna neto plaća na razini Europske unije iznosi 1 520 eura, prema podacima Državnog zavoda za statistiku ona je za kolovoz 2017. u Hrvatskoj iznosila 797 eura (6 018 kuna). Daleko je to od vrha ljestvice, na kojem se nalazi Danska s 3 095 eura prosječne neto plaće, te Luksemburg (3009 eura) – Hrvatska se nalazi u donjem dijelu, a popis zemalja završava s Rumunjskom (515 eura) i Bugarskom (406 eura prosječne neto plaće).
Premda je u Hrvatskoj teško i zaposlenima, umirovljenici – s 307 eura prosječne mirovine (2317 kuna), teško mogu podmiriti sve račune i pribaviti makar osnovne potrepštine, poput hrane i lijekova. Čak 42 posto hrvatskih umirovljenika, njih 483 673, prima mirovinu manju od dvije tisuće kuna. No, nisu problem samo mali iznosi mirovina, već sve veći porast cijena, čime se dodatno osiromašuju već ionako preopterećeni umirovljenički budžeti – cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su u odnosu na kolovoz u prosjeku porasle za više za 1,5 posto.
Iznosi mirovina upitni
Prosječne mirovine u europskim zemljama kreću se od 250 do 1500 eura mjesečno, no s obzirom da se mirovinski sustavi članica EU razlikuju od javno financiranih, preko sustava individualne kapitalizirane štednje do kombinacije tih dvaju sustava, te da u svakom od njih postoje različito definirane kategorije korisnika mirovina, umjesto visine mirovina valja pogledati kolika je prosječna neto stopa zamjene, odnosno udio prosječne mirovine u posljednjoj plaći. I ove su brojke zastrašujuće – stopa zamjene u Hrvatskoj u stalnom je padu, te mirovine koje se financiraju iz sustava generacijske solidarnosti (prvi stup) iznose tek 38 posto prosječne plaće, a ostvare li se nepovoljne predikcije dijela ekonomskih stručnjaka, taj bi se postotak u budućnosti mogao i dodatno smanjiti.
Umirovljenicima u Hrvatskoj preostaje se jedino nadati da će najavljene promjene u mirovinskom sustavu, koje Vlada planira za iduću godinu, bar donekle ublažiti težak položaj u kojem se nalaze, dok bi sadašnje osiguranike drugog stupa trebalo zanimati na koju stopu zamjene mogu računati od sredstava koja štede na svojim računima, a za koje ih se uvjeravalo da donose sigurne prinose i jamstvo primjerenih mirovina u budućnosti.
