Nakon što smo nedavno pisali o ovrhama i drugim obustavama na mirovine, pri čemu smo naveli slučaj umirovljenice kojoj banka od 980 kuna primanja svakoga mjeseca uzima po 255 kuna zbog dugovanja po tekućem računu pokojnoga supruga, i najnoviji pristigli podaci potvrđuju kako Mula Softić Janević nažalost – nije izolirani slučaj.
Foto: Pixabay
Zaduženih umirovljenika u Hrvatskoj sve je više, pri čemu većina radnika u mirovinu, znatno manju od plaće, odlazi dok još nisu uspjeli otplatiti postojeća dugovanja koja im sada predstavljaju još veće financijsko opterećenje i ugrožavaju egzistenciju. Jedni otvaraju zaštićene račune, drugi se dogovaraju s bankama, a bilo da je riječ o prisilnoj ili dobrovoljnoj naplati iz njihovih više nego skromnih umirovljeničkih primanja, brojke pokazuju kako se u ovoj situaciji nalazi – čak trećina hrvatskih umirovljenika.
Više od 350.000 obustava
Od siječnja do listopada ove godine provedeno je ukupno 357.063 ustega na mirovinama od 332.997 korisnika, što znači da neki od njih imaju i po nekoliko dugovanja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), od toga je prosječni mjesečni broj
provedenih ovrha (prisilnih naplata) na mirovinama u istom razdoblju 27. 314, dok se 329.749 obustava odnosi na ostale vrste naplata. Obustava na mirovine tako nikad nije bilo više i posljednjih sedam godina njihov je broj u stalnome porastu. Naime, 2011. godine bilo je oko 313.000 ustega, već godinu dana kasnije oko 317.000, zatim za još 4.000 više u narednoj godini da bi 2014. godine broj obustava na mirovine drastično skočio na 354.363 i prešao 300.000 korisnika. Kratkotrajno smanjenje broja ustega dogodilo se 2015. na 341.810 njih, ali za veći broj umirovljenika, njih gotovo 315.000. Prošle godine broj obustava na mirovine iznosio je 351.780 za nikad veći broj umirovljenika, 326.524 osoba, da bi danas dosegnuo svoj maksimum.
S druge strane, prosječan broj ovrha je u stalnome padu, za što su razlozi više proceduralne prirode, nego što bi bili odraz stvarnog života naših umirovljenika.
Blagi porast ovrha moguć
„Na postupan pad prosječnog broja ovrha koje se provode u Zavodu dijelom utječu izmjene Ovršnog zakona koje su najprije omogućile izravnu naplatu na novčanim sredstvima na računima ovršenika, koju ovrhovoditelji prihvaćaju u većem broju, u slučajevima kada je moguće pokrenuti prisilnu naplatu preko FINA-e bez provedbe ovršnog postupka te izmjena Ovršnog zakona 2014. kojom u sudskoj ovrsi nije dopuštena ovrha na stalnom novčanom primanju koje se isplaćuje preko banaka, u ovom slučaju mirovina. Međutim, posljednjim izmjenama Ovršnog zakona u kolovozu 2017. iznimno se dopušta ovrha na stalnim novčanim primanjima koja se isplaćuju preko banaka, u slučajevima namirenja tražbina po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenog uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja, što može utjecati na blagi porast ukupnih ovrha u Zavodu“ – pojašnjavaju iz HZMO-a.
Tako je mjesečnih ovrha na mirovinama u prosjeku 2011. bilo više od 41.600, godinu dana kasnije oko 38.500, zatim oko 32.900 pa 2014. za još tisuću manje, a za isto toliko u 2015., da bi prošle godine bilo 28.736 ovršenih umirovljenika. Pritom, među građanima treće dobi najučestalije su ovrhe po osnovi namirenja ostalih tražbina koje se, primjerice, odnose na prisilnu naplatu režijskih troškova umirovljenika, namirenje dospjelih, a neplaćenih novčanih obveza po kreditima, naplatu različitih tražbina između fizičkih osoba i druge.
