Treća dob: Pavićevo ministarstvo oglušilo se pozivu HRT-a da govori o položaju umirovljenika
“Šest dana smo ih zvali, slali mailove, poruke putem mobitela da nam osiguraju sugovornika s kojim bismo razgovarali o svim prijedlozima iznesenim tijekom rasprave o mirovinskoj reformi. Jedino nismo angažirali goluba pismonošu. Odgovor nismo dobili, kao ni sugovornika.”
HRT-ova emisija Treća dob bez gostiju u studiju Snimak zaslona/Youtube
Mirovinska reforma je donesena i tu se više ne može puno učiniti. Ipak, tijekom prosinačke rasprave o novom paketu zakona mogli su se čuti brojni konstruktivni prijedlozi o mirovinskom sustavu. Nedvojbeno, oni bi poboljšali kvalitetu života starijih osoba u Hrvatskoj te riješili barem neke od brojnih teškoća u čijoj se srži nalazi težak financijski položaj umirovljenika.
Zaključak prošle godine, ali i naznaku kakva će biti nova, najbolje daje HRT-ova emisija “Treća dob” emitirana prije tjedan dana. Naime, urednica i voditeljica Anita Hrstić posljednju epizodu 2018. godine održala je na Silvestrovo – u praznom studiju. Razlog tomu nije neko specijalno novogodišnje izdanje, nego ignoriranje na poziv onih koji su za sudbinu 1,2 umirovljenika najodgovorniji.
Radom do kontejnera, boce skupljaju i profesori
“Za sudjelovanje u realizaciji ove emisije poziv smo uputili Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava. Šest dana smo ih zvali, slali mailove, poruke putem mobitela da nam osiguraju sugovornika s kojim bismo razgovarali o svim prijedlozima iznesenim tijekom rasprave o mirovinskoj reformi. Jedino nismo angažirali goluba pismonošu. Odgovor nismo dobili, kao ni sugovornika. Dogovorili smo tada snimanja s predstavnicima umirovljeničkih udruga, jer neki se rokovi kod nas novinara ipak moraju ili bi se morali poštovati. Glasnogovornici Ministarstva ljubazno smo zahvalili” – kazala je tek na kraju emisije urednica Anita Hrstić.
A oni koji se jesu odazvali da nešto kažu o teškom položaju hrvatskih umirovljenika, oni su koji to uredno i čine, predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović i predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Ante Gavranović.
“Došlo smo do dna, 32,7 posto svih umirovljenika su doista siromašni prema Eurostatu. Najsiromašnija skupina građana su stariji od 65 godina, što je rijetki slučaj u drugim europskim zemljama, gdje su to djeca. Imamo tako niske mirovine da smo na dnu europske ljestvice, 52 posto svih mirovina je ispod hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.321 kunu. Sport prikupljanja plastičnih boca više nije nešto što se čini skrovito. Srela sam i svoje profesore iz škole, bračni par kako skuplja po kontejnerima i kantama za smeće plastične boce da bi preživjeli, s punim stažem i punim mirovinama. Hrvatska je na sve načine zanemarila svoje stare, možemo čak reći da ih ne voli. Radom do kontejnera. Uglavnom, ljudi su depresivni” – kazala je uvodno predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović.
Odvojiti povlaštene od običnih umirovljenika
Petrović dodaje kako je mirovinska reforma jedna mala igra, osmišljena s jednim ciljem, da zabavi narod i zadovolji Europsku uniju.
Ante Gavranović kazao je da i najmanji zahtjev za umirovljenike koji iznesu prema Ministarstvu, iznosi desetke i stotine milijuna kuna. No, najveći dio od 39 milijardi kuna godišnje iz proračuna za mirovinska davanja, najviše odlazi na mirovine prema posebnim propisima.
“Jedan od naših zahtjeva bio je da se razdvoje mirovine prema posebnim propisima od onih koje su stečene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Cijela situacija bi bila puno čišća i transparentnija tada” – kazao je Gavranović.
Uz devet milijardi kuna za povlaštene, predsjednica Sindikata umirovljenika naglašava i one za drugi mirovinski stup koji ne bi trebao biti obavezan, kao ni bez nadzora i sudjelovanja predstavnika umirovljenika. Tako inozemne banke u nas vode glavnu riječ.
Udio mirovine u prosječnoj plaći ispod propisa
Tu je i sramotan udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 38 posto, što iznosi 2.405 kuna, što je ispod propisane konvencije od najmanje 40 posto.
Zanimljivo, Nacionalno vijeće zahtjeve umirovljeničkih predstavnika predalo je puno prije mirovinske reforme. Već se iz samog očitovanja Ministarstva moglo vidjeti da od njih neće biti ništa. Između ostalog, to je i reforma modela obiteljskih mirovina koji danas starije žene stavlja u iznimno težak položaj, sa samo 70 posto primanja. Iznosi su to nedovoljni i za samački život i za dom umirovljenika. Prijedlog je bio da se postojećim mirovinama osigura i dio preminulog bračnog druga. Ministarstvo je odbilo uz argument da bi to koštalo milijardu kuna, no bez ozbiljne analitike.
Zaključno, čak 98 posto umirovljenika koji su mirovine stekli radom imaju mirovine niže od prosječne plaće. Dovoljan je to argument da Hrvatska konačno krene u borbu protiv siromaštva starijih osoba, no sudeći po postupcima sadašnje vlasti, to se neće dogoditi.
