Treba li zbog rata u Ukrajini strahovati za mirovinu? Evo što kažu stručnjaci
Ruska invazija na Ukrajinu šokirala je svjetska tržišta na kojima sudjeluju i domaći mirovinski fondovi pa su ostali bez tri milijarde kuna. Srećom, oporavak je već počeo i povratili su jednu od tri izgubljene milijarde. Iako se o ovom “udaru” na štednju u drugi stup puno piše, mirovinci napominju kako je 2020. godine zabilježen dvostruko jači udarac na štednju te da su se i u toj godini izvukli iz ponora.
Foto: Unsplash
Globalna tržišta prvi su dio 2022. godine dočekala u crvenom. I domaći mirovinski fondovi koji trguju na njima nisu mogli izbjeći gubitke pa su donedavno zabilježili gubitak od 3,27 posto što je preko tri milijarde kuna mirovinske štednje hrvatskih građana. Osim najave američke središnje banke da će podići kamatne stope, negativan efekt na tržišta značajno je zabilježen i zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Drugi stup polako se oporavlja od šoka invazije
Prije dva tjedna objavili smo priču jedne naše čitateljice koja je revnim praćenjem stanja na svom računu uvidjela da joj je invazija u svega nekoliko dana otopila oko 17 tisuća kuna njene mirovinske štednje. Više o tomu možete pročitati OVDJE.
Srećom za nju, a i za sve druge osiguranike, čini se da su se tržišta, iako je kraj rata daleko, a kamatne stope će sigurno još rasti – počela oporavljati. U ožujku je već djelomično nadoknađen gubitak i mirovinski su fondovi već povratili jednu od tri izgubljene milijarde, kazao je za HTV predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman. Fokus na ovaj pad vrijednosti štednje nešto je veći nego 2020. godine, iako je te godine u ožujku došlo do dvostruko većeg gubitka od šest milijardi eura. Ipak – do kraja 2020. godine fondovi su se u potpunosti oporavili od početnog šoka izazvanog pandemijom. Hrvoje Stojić, makroekonomist PBZ Croatia Osiguranja, kaže kako je kolebljivost na financijskim tržištima svakodnevni dio poslovanja.
“Prinosi hrvatskih mirovinskih fondova viši su od prosječnih prinosa zemalja OECD-a. A te prinose treba gledati u razdoblju od najmanje pet godina. Buduća kretnja na burzama ovisit će o intenzitetu i trajanju rata, potezima središnjih banaka i gospodarskom rastu”, kazao je Stojić za HTV.
Marić: Prvi stup siguran
Iako u proteklih nekoliko mjeseci svjedočimo turbulentnom tržištu, stabiliziranjem situacije stabilizirat će se i prinosi mirovinskih fondova, prognozira Žigman.
Treba reći da ovakvi tržišni šokovi nemaju direktan utjecaj na mirovine iz prvog stupa. To je za HTV potvrdio i ministar financija Zdravko Marić:
“Uz sve ove izazove, mirovine nisu uopće upitne. Dakle, likvidonosno svi izazovi s kojima se mi kao proračunski korisnici suočavamo neće ni blizu dovesti ni do kakvih problema i teškoća. Nisu ni u nekim isto tako teškim okolnostima, osobito početkom COVID-a pa tako neće ni danas”, kazao je Marić za HTV.
