Tradicionalni domovi za starije polako gube svoju privlačnost, što će ih zamijeniti?
Uslijed činjenice da ljudi dulje žive i da dulje vremena ostaju aktivniji, tradicionalni domovi za starije polako gube svoju privlačnost. Ljudi se sve više okreću alternativama, poput komunalnog života, a cilj im je gotovo uvijek isti – zadržati što je moguće više svoje samostalnosti i oslanjati se na pomoć drugih u najmanjoj mogućoj mjeri.
Foto: Unsplash
Istrživačica tržišta Sandra Gordon primjetila je trend da sve više starijih ljudi nevoljko gleda na domove za starije. Možda i sama usluga koju većina domova nudi postala arhaična – veliki kompleksi zgrada s milijun malih sobičaka i jedne te iste aktivnosti poput kreativnih radionica i igranja Binga pomalo kaskaju za vremenom, piše iol.co.za.
Kako vrijeme teče, generacija umirovljenika se obnavlja, a oni mlađi su u potrazi za nešto suvremenijim rješenjem svojeg egzistencijalnog pitanja u trećoj dobi. Kao glavne karakteristike, traže da njihov dom za starije, u kakvom god obliku bio, bude siguran. Osim toga, prioriteti su im i što raznovrsnije aktivnosti i pogodnosti koje bi dom trebao nuditi.
Starijih ljudi će na svijetu biti sve više i više, a cijelo društvo će se morati pozabaviti pronalaskom rješenja za ovaj problem. I to nije stvar samo Hrvatske, problem je globalan.
Žele bazen, teretanu i opremljenu knjižnicu
Tako i u dalekoj Južnoj Africi sve više umirovljenika odabire alternativne načine života u trećoj dobi. Umjesto prijavljivanja u najbliži dom za starije, oni prodaju svoje nekretnine, kupuju manje apartmane i sele se u prigradska naselja.
“Puno takvih kupaca je spremno žrtvovati količinu životnog prostora za neku drugu lokaciju i neki drugi stil života. I ne rade to samo iz financijskih razloga.
Prije svega, žele manje apartmane u kojima mogu biti samostalni. Gledaju na energetsku učinkovitost zgrada jer znaju da će im manje režije osloboditi više prostora u novčaniku za druge aktivnosti”, tvrdi Gordon.
I tržište je donekle prepoznalo ovaj trend, tako da umirovljenički kompleksi zgrada više ne izgledaju kao tradicionalni starački domovi. Oni nude kombinaciju pružanja njege i samostalnog života, onoliko koliko je umirovljenik spreman podnijeti. Uz to, u takvim kompleksima se sve češće grade bazeni i teretane, koji ne koštaju puno kada se podijeli broj ljudi koji će ih koristiti.
Još nijedna alternativa nije dovoljno jaka da zamijeni klasični dom za starije
Iako još nijedna alternativa nije uspjela srušiti model doma za starije, to je samo pitanje vremena. Kao što se umirovljenička populacija konstantno obnavlja novim umirovljenicima, tako će se i njihove želje i potrebe odraziti na tržištu.
Komunalni oblik života je, recimo, jedan od potencijalnih alternativa. Problem je u tome što je teško “prepisati” recept za neku umirovljeničku komunu – one su u pravilu manje zajednice umirovljenika koji dijele zajedničke troškove, ali su gospodari u svoja četiri zida. Recimo, ovaj primjer iz Srbije je pokazatelj kako do takvog doma uopće doći.
Tu su naravno i ambiciozni alternativni modeli domova za starije, poput onoga gdje ljudi u kamperima putuju svijetom, do onih specijaliziranih u kojima stanuju samo, na primjer, umirovljeni umjetnici. Ili pak onih koji funkcioniraju kao đački domovi, gdje umirovljenici mogu studirati što god žele i na taj način obogatiti svoje znanje.
