Tko su umirovljeni bogataši? Ima ih 18 tisuća, a mirovina im je veća od 9.000 kuna
Dok dvije trećine umirovljenika živi s mirovinama nižim od prosječnih 2.400 kuna, Hrvatska ima i 1,4 posto bogatih. Njihove penzije su od 9.000 do više od 10.000 kuna. Oko 14.000 tih mirovina spada u kategoriju ‘povlaštenih’, dok ih je 4.600 zarađeno radom. Na njihova umirovljenička primanja godišnje odlazi više od dvije milijarde kuna.
Ilustracija (Pixabay)
Hrvatska ima 1,14 milijuna umirovljenika koji su u mirovinu otišli po općim propisima, od čega oko 170.000 u inozemstvu. U starosnoj mirovini je oko 600.000 građana, u privremenoj manje od 200 tisuća, u obiteljskoj više, a u invalidskoj oko 120.000. Svi oni u prosjeku imaju 2.405 kuna mirovinskih primanja. O onim najnižima pisali smo već nebrojeno puta. Možda najbolje govori podatak da gotovo 700.000 hrvatskih umirovljenika živi s manje od 2.200 kuna, a više od 800.000 sa 2.700 kuna u prosjeku. Usporedbe radi, linija siromaštva iznosi 2.321 kunu pa je zaključak više nego jednostavan – siromašni smo.
No, tko su onda oni koji popravljaju prosjek?
‘Prosječnu plaću’ ima samo 11.000 penzionera
Ako idemo redom, onda vidimo da s primanjima od 3.000 kuna ima samo oko sto tisuća umirovljenika, što je tek desetina, a njihov broj drastično pada kako cifre rastu. Tako mirovinu veću od 6.000 kuna, dakle u rangu prosječne hrvatske plaće, ostvaruje svega 11.000 umirovljenika, više od 7.000 ima njih dvostruko manje, a posljednji su razred mirovine veće od 8.000 kuna. One u prosjeku iznose 9.200 kuna, a toliku mirovinu ima svega 4.600 umirovljenika.
Kada gledamo izdvojene kategorije, poput one braniteljske, statistika je puno bolja. Mirovinu od 9.250 kuna ima 12.954 branitelja od ukupno 71.255 njih koji žive s prosjekom od 5.748 kuna. Tu je i 159 djelatnih vojnih osoba te 43 pripadnika HVO-a s mirovinama iznad 8.000 kuna.
Kada je riječ o mirovinama prema posebnim propisima, među pripadnicima Narodnooslobodilačkog rata i Hrvatske domovinske vojske, nema nitko mirovinu veću od 8.000 kuna, mada se upravo oni često navode kao sporne kategorije. S druge strane, 68 bivših političkih zatvorenika ima prosječnih 9.400 kuna. Samo jedan pripadnik JNA ima mirovinu veću od 8.000 kuna i ona iznosi 9.737 kuna , a taj penzioner ima 43 godine radnog staža.
Za penziće bogataše godišnje dvije milijarde kuna
Dolazimo polako i do kategorije koja je zapravo najspornija, a to su saborski zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor. Njih 531 ima u prosjeku 10.530 kuna mirovine. Isto tako, od 134 umirovljena člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, njih 78 ima mirovinu od 10.326 kuna. Tu je i 65 nekadašnjih radnika na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa te na poslovima razminiranja.
Tako je umirovljenih bogataša u Hrvatskoj u povlaštenim kategorijama oko 14.000, dakle triput više od onih koji su mirovine veće od 8.000 kuna stekli radom. Ukupno, riječ je o oko 18.600 umirovljenika, što je svega 1,4 posto ukupnog broja. Za njih, država izdvaja više dvije milijarde kuna svake godine iz mirovinskog sustava. Svjedoči to samo o jazu između bogatih i siromašnih, a jedno od rješenja za početak bi bilo izdvajanje povlaštenih mirovina iz sustava međugeneracijske solidarnosti. Hoće li time uroditi revizija koju je ministar Marko Pavić najavio za iduću godinu, ostaje tek vidjeti.
