Tko čeka, taj i dočeka: Nakon više od desetljeća, ovi su ljudi dobili smještaj u domu
Gotovo 8.000 ljudi čeka na domski smještaj u Zagrebu. Oni koji su ga i dočekali, čekali su ga više od desetljeća. No, domovi im ipak pružaju kakvu takvu sigurnost, o čemu su sami posvjedočili. O situaciji o domovima govorila je i pučka pravobraniteljica u našem podcastu.
Dom za starije Trešnjevka | Foto: Youtube screenshot
Osim malih mirovina i činjenice da trećina starijih osoba (točnije 32,4 posto) živi ispod linije siromaštva, mnogima je problem pronaći smještaj u domovima za starije osobe. U Gradu Zagrebu postoji 12 domova za starije osobe u gradskom i još nekoliko desetaka u privatnom vlasništvu, čiji je ukupni kapacitet 6.473 osobe. S druge strane, u metropoli živi gotovo 159.000 starijih osoba, a na listama čekanja ih je gotovo 8.000.
U iščekivanju doma
Umirovljenica Dragica Hruš je zajedno sa suprugom čekala na mjesto u domu više od 12 godina. Suprug je u međuvremenu preminuo, a ona se uselila u Dom Sveti Josip 2020. godine.
– U domu imamo uglavnom sve što nam treba, ali nemamo stalnog liječnika. Dolazi nam on dva do tri puta tjedno po četiri sata, a za nas tolike starce je to premalo, ispričala je Hruš reporteru RTL-a, Marku Šikliću.
Alojz Durlen je na smještaj u domu čekao 11 godina. Smatra da ne treba biti teret svojoj obitelji te da može dobiti skrb koja mu treba i u gradskom domu.
– U domu smo osigurani koliko je to moguće najbolje. Imamo i razne aktivnosti; literarnu grupu i sportske aktivnosti. I dobro je da smo tu, a bilo bi lijepo da i drugi mogu dobiti gradski dom kojih je premalo, smatra on.
Zazivanje normalne vlasti
Umirovljenica i stanarka Doma Sveti Josip, Zdenka Ferdelja, pak, želi da dođe jedna normalna vlast. Pod time misli na vlast koja bi omogućila bolji život u Hrvatskoj.
– Da poprave mirovine da mogu normalno živjeti. Da mladi ljudi ne bježe vani nego ostanu tu i da u svojoj zemlji grade budućnost. I da svi oni koji su otišli da se vrate i da nam svima bude bolje. Meni najviše mi nedostaju putovanja. Dok sam radila to sam si mogla priuštiti, a sad s ovom mirovinom je to nemoguće, rekla je ona.
Nemoguće je, jer su, osim toga što domski smještaj treba platiti, naše mirovine u prosjeku među najnižima u Europskoj uniji. Prosječna se mirovina u nas, naime, kreće oko 500 eura. U Sloveniji je ona oko 800, u Španjolskoj 900, Njemačkoj i Italiji oko 1.000, u Nizozemskoj 1.350, a u Norveškoj gotovo 1.800 eura.
Što je o siromaštvu i smještaju u domove rekla pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter možete pročitati ovdje ili pogledati u našem podcastu ispod ovog teksta.
