Temeljni dohodak za sve građane kao poželjni socijalni odgovor na krizu
Idejom uvođenja univerzalnog temeljnog dohotka, koji bi sve zemlje isplaćivale svim građanima zbog gospodarske krize izazvane pandemijom kako bi imali za režije i hranu, bavi se Sindikat umirovljenika Hrvatske. Sustav je to socijalne zaštite na globalnoj razini koji pojašnjava predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović.
Jasna A. Petrović foto: Tea Ovničević|mirovina.hr
Globalno se društvo u jeku pandemije, negdje više, a negdje manje, pojačano okrenulo pojmovima solidarnosti i zajedništva u praksi. Pojavili su se pritom iznova i pozivi za uvođenjem univerzalnog temeljnog dohotka kao izvora socijalne sigurnosti za svakog stanovnika.
Finski ministri zalažu se za uvođenje modela
Kao prepreke se pritom nameću dvije stvari. Prvo je mišljenje da će takav dohodak destimulirati rad, a drugo da je takva naknada jednostavno preskupa te bi ugrozila ostale socijalne usluge poput javnog zdravstva. Pojedine zemlje isplaćivale su takozvani “helikopterski” novac građanima i umirovljenicima u krizi, a pritom ne moramo ići dalje od susjedne Slovenije i Srbije. Uostalom, i Hrvatska je zaštitila dio radnika posezanjem u državnu kasu.
Ono što je također sporno u umiverzalnom temeljnom dohotku jest da se on isplaćuje svima, bez obzira na radni i imovinski status. Pritom, on bi svakako najviše pomogao nezaposlenima i umirovljenicima da prebrode razdoblje krize.
Finci su među onima koji predlažu ovaj model.
“Čini se da je ova ideja odjeknula u javnosti. Timothy Garton Ash sa sveučilišta Oxford nedavno je objavio istraživanje i otkriće da 71 posto Europljana sada podržava univerzalni temeljni dohodak. Istovremeno, izvješće o finskom eksperimentu s osnovnim dohotkom pokazalo je neke pozitivne rezultate, u smislu mentalnog i ekonomskog blagostanja primatelja, i to bez smanjenja zaposlenosti. Finski ministri stoga predlažu da se, ne više kao eksperimentalni projekt, uvede u postkorona vrijeme cjeloviti model, uvjereni kako će jamčiti sigurnost toliko potrebnu u doba nesigurnosti”- navodi u Glasu umirovljenika predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović.
Mladi su više za, dok su starije osobe skeptične
Petrović smatra da je, ako bi se krize ponovile, važno rehabilitirati pitanje ekonomske i socijalne ravnoteže te na odgovarajućoj razini pružiti osnovnu sigurnosnu mrežu. Koliko će trajati posljedice krize i oporavak, koliko su sigurni postojeći prihodi zaposlenih te radni odnosi, pogotovo oni na određeno, glavna su pitanja koja se nameću te su u uskoj vezi s potrebom uvođenja temeljnog dohotka.
Mladi su pritom veće pristaše jer vjeruju u ideju univerzalnog prava bez radnih zahtjeva, dok su oni stariji, kojima je ovakav dohodak najpotrebniji, dosta skeptični, vjerujući u tradicionalne oblike raspodjele.
“Europski stup socijalnih prava je 2017. godine u točki 14. predvidio kao jedno od 20 temeljnih načela da „svatko kome nedostaju dovoljna sredstva za život imaju pravo na odgovarajuća minimalna primanja kojima će im se jamčiti život u dostojanstvu u svim fazama njihovog života, kao i učinkovit pristup u dosezanju dobara i usluga“. U nadi da će to biti i ostvareno…” – zaključuje predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović.
