Svojim siromašnim umirovljenicima šalju eure, a ovdje će trošiti i stranu mirovinu
Hrvatskih iseljenika sve je više, a samim time više je i novca kojeg šalju kući svojim obiteljima, roditeljima, djedovima, bakama… Prošle godine iz inozemstva je u Hrvatsku stiglo čak 1,74 milijarde eura, što je oko 13 milijardi kuna. Uplate iz dijaspore sve su veće, jer su godinu dana ranije iznosile oko milijardu eura.
Ilustracija: Pixabay
Od 1,74 milijarde eura, koliko su prema podacima Eurostata lani uplatili hrvatski građani koji su bolji život odlučili potražiti izvan granica Lijepe naše, najveći dio tog iznosa u Hrvatsku stiže iz zemalja Europske unije. Riječ je o 921 milijun eura, dok iz ostalih zemalja obiteljima, rodbini i prijateljima iseljenika stiže 822 milijuna eura. Hrvatska se tako našla pri vrhu ljestvice doznaka iseljeništva. Više novca iz dijaspore stiže jedino u Portugal, Rumunjsku, Poljsku, Veliku Britaniju i Italiju.
Naši migranti zahvaljujući boljem standardu i većim plaćama u razvijenijim zemljama Europske unije tako mogu svakoga mjeseca popravljati skromne kućne budžete svojih bližnjih u Hrvatskoj. Dio onoga što zarade vani tako se vraća kući, ali i mi koji kod kuće ostajemo postajemo sve ovisniji o pomoći naših bližnjih u “bijelom svijetu”.
Osim što Hrvati eure zarađene vani šalju kući roditeljima s malim mirovinama, nakon 65. godine većina njih vratit će se u Hrvatsku i ovdje trošiti strane mirovine. Takav koncept možda funkcionira na osobnoj razini, ali za državu i društvo ekonomski je dugoročno posve neodrživ.
“Tako ispada da se u Hrvatskoj treba roditi, odškolovati, završiti fakultet, odraditi životni vijek vani i onda se vratiti i uživati u trećoj životnoj dobi. Na individualnoj razini to zaista može biti optimalna kombinacija. Na razini društva i države to baš i nije neka perspektiva. Koliko god ovdje, htjeli to priznati ili ne, prevladava rentijerski mentalitet (živjeti od položajne rente Jadrana, iznajmljivati vodu, šume i druga prirodna bogatstva…), jasno je koliko je takav koncept neperspektivan i u krajnjoj liniji neodrživ. Mirovinski i zdravstveni sustav takav koncept neće moći održati. Lijepo je da se povećavaju doznake, ali nove generacije otjeranih gastarbajtera mnogo više ostavljaju u mirovinskim i zdravstvenim fondovima zemalja u koje su otišli” – poentirao je i u svom komentaru za Lider Miodrag Šajatović, medijski stručnjak za ekonomske teme.
Šajatović dosjetljivo napominje kako su današnji gastarbajteri zahvalniji od turista od kojih “rentanjem” živimo, jer ni ne dolaze, već samo šalju eure. A to bi za mnoge naše iznajmljivače bio – idealan scenarij.
