Svjetski dan moždanog udara: “Jedan od nas četiri imat će moždani udar, NE BUDI TAJ!”
Danas se diljem svijeta obilježava Svjetski dan moždanog udara, a moždani udari su drugi globalni uzrok smrti među ljudima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavijestio je o kampanji #NeBudiTaj, u kojem upozoravaju da će 1 od 4 osoba imati moždani udar.
Foto: Unsplash
Danas se diljem svijeta obilježava Svjetski dan moždanog udara, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorava da će jedan od nas četiri imati moždani udar.
Radi se o naglom neurološkom poremećaju moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Sve to vodi do oštećenja dijelova mozga zbog čega pacijentima pate određene funkcije za koje je zahvaćeni dio mozga odgovoran.
Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Moždani udar u brojkama
Moždani udari ne biraju ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzrok invalidnosti u svijetu, a nakon srčanog udara, drugi je globalni uzrok smrti u svijetu.
Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 milijuna godišnje, a 5.5 milijuna ljudi umre od posljedica.
I u Hrvatskoj moždani udar zauzima drugo mjesto u svim uzrocima smrti.
U 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5.180 osoba, odnosno 10 posto svih umrlih.
Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12-13 tisuća osoba zbog moždanog udara.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje
#NeBudiTaj
Svjetska organizacija za moždani udar povodom ovogodišnjeg obilježavanja posebnu pažnju posvetila je rizicima i prevenciji.
“Iako je svaki četvrti pojedinac u riziku od moždanog udara, ne smijemo zaboraviti da je većina moždanih udara ipak preventibilna i to pomoću nekoliko vrlo jednostavnih koraka! Upravo je u tom duhu osmišljen i ovogodišnji slogan koji prati kampanju Svjetskog dana moždanog udara, a glasi #NeBudiTaj. Znači nemoj biti 1 od 4 koji će imati moždani udar!”, stoji u priopćenju HZJZ-a.
Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.
HZJZ: Do 90% moždanih udara može biti spriječeno
Iz HZJZ-a poručuju da gotovo svi (do 90%) moždanih udara može biti spriječeno. Prvi korak je identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike.
- Hipertenzija (visoki krvni tlak) – više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog tlaka možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.
- Tjelovježba – oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.
- Prehrana – modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.
- Tjelesna težina – prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!
- Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.
- Pušenje – više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjit će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
- Alkohol – više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
- Kolesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.
- Dijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
- Depresija i stres – mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.
Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.
Preporuke HZJZ-a
Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
- Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija
- Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte
- Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća
- Ograničite konzumaciju alkohola
- Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja)
- Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć
