Svjetska banka predložila niz reformi u mirovinskom sustavu, Vlada ih sve odbila
Svjetska banka u srpnju 2019. godina pripremila je 17 analitičkih podloga temeljem kojih se krojila Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine. Neke od njih su i ranije bile objavljene, a ovih dana su objavljene preostale analitičke podloge u kojoj su i prijedlozi za brojne zahvate u mirovinskom sustavu. Vlada je odbila sve prijedloge vezane za mirovine i mirovinski sustav.
Foto: Unsplash
Svjetska banka nedavno je objavila svih 17 analitičkih podloga na temelju kojih se pisala Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine. Neke od analitičkih podloga bile su dostupne i ranije, a sada je otkrivena i ona koja se tiče mirovina i mirovinskog sustava.
U njima se krije niz zanimljivih (moglo bi se reći i oštrih) reformi koje bi trebale poboljšati mirovine i mirovinski sustav u Hrvatskoj, ali su sve odbijene od strane Vlade, piše Večernji list.
Predložili smanjivanje iznosa povlaštenih mirovina
Idemo vidjeti neke od prijedloga Svjetske banke.
Hrvatski građani danas u prijevremenu mirovinu mogu pet godina ranije od uvjeta za starosnu mirovinu, a moraju imati 35 godina staža. Svjetska banka predlaže da se u mirovinu može ići tri godine ranije, a da se dodatno postroži uvjet staža koji bi trebao iznositi 37 godina.
Također, predložili su da se ukine ili postrože uvjeti za dugogodišnjeg osiguranika (60 godina života i 41 godinu staža) koji u mirovinu mogu ranije bez ikakve penalizacije.
Smatraju da je penalizacija postavljena prenisko, a još jedan prijedlog je da se odmah ukine mogućnost jednokratne isplate od 15 posto ušteđenih sredstava iz II. stupa kod umirovljenja. Također, traže i da se ukine pravo na izbor kod umirovljenja, konkretnije, da budući umirovljenici ne mogu u mirovinu kao da su štedjeli samo u I. stupu međugeneracijske solidarnosti. Ali, tada bi dodatak na II. stup također iznosio 27, a ne 20,25 posto.
Zanimljiv je prijedlog o tzv. konvergenciji povlaštenih mirovina s mirovinama iz općeg sustava. Iznosi tih mirovina bi se trebali približiti, a to se može napraviti na dva načina. Ili drastično povećati obične mirovine iz rada ili smanjiti iznose mirovina po posebnim propisima. Dodatno, Svjetska banka smatra kako treba započeti proces zatvaranje dijela posebnih režima za stjecanje novih prava mirovina po posebnim propisima, a to se posebno odnosi na širenje mirovinskih prava braniteljske populacije.
Bez većeg radnog staža slijedi smanjivanje mirovina
Prijedlozi nisu novi, slične stvari smo u ranijim godinama mogli čuti i od Europske komisije. Naprosto, povećanje mirovina u RH ne može se dogoditi bez povećanja radnog staža, smatraju u Svjetskoj banci.
Ako zadržimo trenutačni prosječni radni staž, u budućnosti slijedi smanjivanje relativne razine mirovina jer će država morati održati financijsku stabilnost.
Dobar dio prijedloga Svjetske banke sigurno bi rezultirao oštrom reakcijom među pojedinim populacijama. Primjerice, oni predlažu da povećamo penalizaciju prijevremenog umirovljenja, a nedavno smo imali pokušaj sindikalnog referenduma “67 je previše” kojima je ta ista penalizacija spuštena. Također, diranje u mirovine branitelja iz Domovinskog rata ne bi bilo bez reakcije.
Ako se ništa ne napravi od navedenih prijedloga, mirovinski sustav će naprosto postajati skuplji i skuplji. Primjerice, danas je u Saboru prijedlog novog proračuna i za mirovine će trebati dodanih 391 milijun kuna.
Svjetska banka smatra da je prioritet obeshrabriti prijevremeno umirovljenje – danas otprilike 45% građana bira prijevremenu starosnu mirovinu. Također, nisu sretni s time što korisnici prijevremene mirovine mogu raditi do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine:
“Ako analiza učinaka omogućavanja rada uz prijevremeno umirovljenje pokaže da ona kreira motivaciju za ranije umirovljenje ili stvara nepoštenu konkurenciju, mogućnost takvog rada treba limitirati brojem sati rada i/ili isplatom dijela mirovine u obrnutoj proporciji s radnim vremenom”, navodi iz Svjetske banke.
Opet se predlaže rad do 67 godina
Hrvatska je nedavno odustala od podizanja dobne granice za starosnu mirovinu od 67 godina, a Svjetska banka ide korak dalje. Predlažu da se dobna granica za umirovljenje veže s očekivanim godinama trajanja života, a prognoziraju da bi negdje između 2038. i 2041. godine dob za starosnu mirovinu trebali povećati na čak 68 godina.
Smatraju da se treba jasno i točno razdvojiti dio mirovine iz prvog stupa koji je stečen prema općim propisima i temeljem uplate doprinosa od dijela koji se financira iz drugih izvora (kod povlaštenih mirovina). U suprotnom, Svjetska banka kaže da nam mirovinski sustav nije transparentan.
Trenutačno umirovljeni policajci i vojnici imaju fleksibilnije uvjete što se tiče zapošljavanja, a to bi također trebalo postrožiti prema ideji Svjetske banke.
Velik trošak vide u ponovnom otvaranju prava za braniteljske invalidske mirovine, a mogućnost ostvarivanja najniže mirovine za branitelje im je također trn u oku jer su budući troškovi mirovinskog sustava podosta nepredvidivi.
