U svijetu punom starijih ljudi, poštovanje prema njima drastično opada
Stručnjaci za starost i kvalitetan život u trećoj dobi se slažu oko ovoga: kod starenja je najbitniji stav. Zvuči lagano, zar ne? U Hrvatskoj je pravi mali uspjeh imati pozitivan stav oko bilo čega, budući da ste sa svih strana bombardirani s negativnim vijestima: mladi iseljavaju, prijeti nam demografska katastrofa itd. Konačna prognoza: Hrvatska će postati zemlja siromašnih umirovljenika. Kako, k vragu, imati pozitivan stav, ako ništa oko nas ne valja?
Foto: Ilustracija | Pixabay
Kalendarski gledano, svi ljudi jednako stare. Svake sekunde smo stariji za jednu sekundu, a kad se dovoljno sekundi nagomila, ljudi vas počnu smatrati starim. Ali nije jednako biti starom osobom u Hrvatskoj, ili, primjerice, u Njemačkoj.
Iako su problemi povezani sa starom dobi jednaki za sve starije ljude, oni ne žive u jednakim okolnostima. A okolnosti su, što se tiče starosti, izuzetno bitne. Stručnjaci se slažu kako je kod starenja najbitniji stav. U jednom istraživanju, uzeli su veliku grupu ljudi oko 50-e godine i ispitali njihove stavove o starosti. Neki su o njoj razmišljali na pozitivan, a neki su uz starost vezali pretežito negativne stvari. Istraživači su ih pratili nekoliko desetljeća da bi došli do interesantnog zaključka – oni koji su o starosti razmišljali na pozitivan način živjeli su duže čak sedam i pol godina!
Što je više starijih, to manje poštovanja prema njima
Starijih ljudi je sve više i više. Ako izuzmemo Afriku, gotovo sve zemlje na svijetu bilježe nezaustavljiv porast starije populacije, a sve je manje mladih. Mogli bi se naći u svijetu gdje će mlađe i manje populacije brinuti o mnogobrojnijim starijim populacijama.
Možda zvuči iznenađujuće, ali u svijetu koji sve više i više postaje krcat starijim ljudima – negativni pogledi prema njima postaju češći. Krovna zdravstvena svjetska organizacija (WHO) napravila je analizu u 57 zemalja. Čak 60% ljudi ima negativne poglede prema starosti i starijim ljudima. U pravilu, to su mlađi ljudi. Oni starije smatraju manje kompetentnima i manje vrijednima od mlađih ljudi. Stariji ljudi su, prema njima, teret za društvo i njihovim obiteljima. Tek manji broj njih prepoznaje vrijednost, znanje i iskustvo koje stariji ljudi nose u sebi. Ali trend je takav da ljudi gube poštovanje prema starijim ljudima.
U zemljama s niskom stopom poštovanja prema starijim ljudima – ti isti stariji ljudi žive u većem riziku. Češće će biti zanemareni, siromašniji, a to igra veliku ulogu na njihovo psihičko i fizičko zdravlje. U Hrvatskoj neće biti dovoljno da starija osoba promijeni stav o starenju, neće joj od toga magično postati bolje. Morat će se mijenjati čitavo društvo.
Starije najviše poštuju u – Pakistanu
Pakistan je jedna od zemalja koja gaji dugogodišnju tradiciju poštovanja prema starijim ljudima. Ali čak i kod njih poštovanje prema starijima opada. To su velike društvene promjene koje se ne mogu sagledati golim okom ili primijetiti na ulici, ali one postoje. Kako se ljudi sve više sele u gradove, tradicionalne obiteljske strukture se mijenjaju. Djeca se sele od roditelja puno dalje nego je to bilo u prošlosti, što onemogućava da svojim roditeljima pruže skrb u starijoj dobi. U Pakistanu to još nije slučaj, a stariji ljudi se tamo doslovce bolje osjećaju.
Zdraviji su, prihvaćaju novu ulogu “starijeg” jer ona sa sobom nosi svojevrstan prestiž i ugled. Kod njih, zdravlje, privlačnost i “vrijednost” osobe nisu toliko usko povezane s mladošću.
Tako jednostavno, ali tako teško
Ispostavilo se kako stav prema starenju ima puno veći utjecaj nego što se mislilo. Profesorica epidemiologije s Yalea, Becca Levy, već desetljećima istražuje moć stereotipa prema starijim ljudima. Krenula se baviti time početkom 90-ih godina jer je imala osjećaj da će doći do važnih rezultata. Njena premisa je sljedeća: ako starije ljude u nekom društvu poštuju, to pozitivno utječe na sliku starih ljudi o sebi samima. To može imati utjecaj na njihovu fiziologiju, a njihova fiziologija može imati utjecaj na njihovo zdravlje.
I istraživanja su joj se isplatila. Ljudi s pozitivnim pogledima na treću dob žive ne samo duže, nego i bolje. Imaju manje šanse da će se osjećati depresivnima i tjeskobnima te se brže oporavljaju od ozljeda ili bolesti. Također, manja je šansa da će razviti neki od oblika demencije, poput Alzheimerove bolesti.
Čini se prejednostavnim. Ljudi reagiraju na podražaje iz svoje okoline. Ako su ti podražaji dobri, ljudi se osjećaju bolje. Obratno, ljudi koji maju negativne stereotipe prema starosti, kada sami ostare osjećaju više stresa. A stres je povezan s čitavim spektrom bolesti. Oni koji očekuju bolji život jednom kad ostare češće vježbaju, jedu bolje i posjećuju liječnike, kaže Levy.
Promijeniti stereotipe nije lagan zadatak. Ljudi razvijaju svoje poglede prema starosti još dok su djeca. Ali ih i mijenjaju ako skupe dovoljno iskustva. Ljudi miješaju “starenje” s “umiranjem”, a jednom kad ostare postaju zarobljeni vlastitim stereotipima i na kraju zbog toga ispaštaju, piše ewn.co.za.
