Sve više umirovljenika radi, poznato koliko je među njima obiteljskih!
Umirovljenika koji uz mirovinu rade do polovine radnog vremena sve je više, a prosinačke brojke nadmašuju čak i one sezonske. Tako u posljednja dva mjeseca imamo oko 600 zaposlenih više, a konačno je poznat i podatak koliko je građana u obiteljskoj mirovini iskoristilo za njih novu mogućnost rada.
Foto: Unsplash
Gotovo 19 tisuća umirovljenika u Hrvatskoj radi. Radom do polovine radnog vremena i dalje primaju mirovinu. Bilo da žele popuniti skromni budžet, ostati aktivni ili doprinositi svojom stručnošću, sve ih se više odlučuje na zapošljavanje.
Mogućnost rada iskoristilo 374 obiteljskih umirovljenika
Prosinačka broja od 18.955 zaposlenih umirovljenika nadmašuje čak i one sezonske, a radi ih čak 600 više nego u listopadu. Više od 60 posto zaposlenih je u starosnoj mirovini, njih 11.613, dok je ni svaki četvrti u prijevremenoj mirovini, 4.382 njih. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, radi i 974 umirovljenih branitelja te čak 1.612 vojnih osoba.
Od 1. kolovoza Vlada je rad uz mirovinu omogućila i korisnicima obiteljskih mirovina, a sada je po prvi put poznato koliko ih je iskoristilo tu mogućnost. Kako su nam kazali ih HZMO-a, trenutno ih je 374 koji rade do polovice punog radnog vremena.
Znatno je to manje od onoga što je planirala Vlada. Naime, ljetos su predvidjeli da bi ukupni broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovice radnog vremena ove godine bio oko 1.100 osoba, dakle trostruko više nego što ih se doista zaposlilo. Za 2022. godinu predviđaju 3.200, a 2023. godine 4.100 obiteljskih umirovljenika koji rade.
Ipak, procjena Vlade nije nerealna. Naime, u obiteljskoj mirovini je više od 200 tisuća umirovljenika, s vrlo niskim prosječnim primanjima od svega oko 2.150 kuna pa je za očekivati da bi mogućnost rada koristilo njih više od samo nekoliko stotina.
Traže se trgovci, građevinari, znanstvenici i prerađivači
U svakom slučaju, ova opcija dodatno je pogurala trend zapošljavanja, koje osim zarade nakon dvije godine umirovljenicima omogućuje i znatno povoljniji novi izračun mirovine u koji ulaze i neka prava koja nisu postojala kada su te osobe odlazile u mirovinu.
Također, brojka raste i zbog činjenice da se najniže mirovine, bilo da je riječ o prijevremenima, starosnima ili obiteljskima, u slučaju zaposlenja više ne umanjuju pa je njihovim korisnicima sada puno isplativije zaposliti se. Naime, umanjenje je iznosilo u prosjeku oko 600 kuna, koliko u prosjeku iznosi i sama razlika između one mirovine koju bismo dobili da nam se računala samo temeljem staža i plaća te instituta najniže koja se računa prema aktualnoj vrijednosti mirovine pomnoženoj s godinama staža (71,53 kune).
Podaci HZMO-a također otkrivaju u kojim je sektorima došlo do najvećeg rasta broja zaposlenih umirovljenika. Svakako najaktualnije branše su trgovina, građevina, prerađivačka industrija te stručne djelatnosti. U trgovini radi 2.694 umirovljenika, dok ih je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 2.518. U prerađivačkoj industriji ih je 2.006, a u građevini 1.644.
