Bitcoin kao zalog za mirovinu: Sve više Hrvata ulaže u kriptovalute kako bi si osigurali dostojnu starost
Čak 43 posto ispitanika, odnosno četiri posto Hrvata, prema istraživanju Masterindex, ulaže u kriptovalute kao zalog za mirovinu. No, stručnjak upozorava da se to bez rizika isplati jedino u Bitcoinu, koji je i najskuplja kriptovaluta.
Ilustracija/Pixabay
Sve više Hrvata vjeruje u kriptovalute i spremno je uložiti svoj “pravi” novac u njih, pokazalo je istraživanje Masterindex iz travnja ove godine. Čak 20 posto ispitanika u Hrvatskoj u nekom je trenutku ulagalo u kriptovalute. Svoj kapital u kriptoimovini drži čak devet posto ispitanika, dok ih još 18 posto to planira učiniti u bliskoj budućnosti.
Čini se da to nije hir potaknut suvremenim trendovima. Naime, čak 43 posto ispitanika, odnosno oko četiri posto građana Hrvatske planira se dugoročno osigurati pomoću kriptovaluta. Tvrde da će im kriptovalute jednog dana poslužiti za mirovinu, piše Uplift.
-U manje od 15 godina kriptovaluta je izrasla iz uglavnom spekulativnog sredstva ulaganja u globalni financijski fenomen. Prema nedavnom izvješću o kriptovalutama, broj korisnika kriptovaluta porastao je za 178 posto u 2021., odnosno iznosio je 295 milijuna korisnika diljem svijeta, a očekuje se da će taj broj dosegnuti milijardu do kraja 2022. godine. Ove brojke govore same za sebe, ali koliko god uvođenje kriptovaluta potiče inovacije, ono predstavlja i značajne izazove za regulatore koji se bore s najboljim načinima zaštite potrošača i ulagača, rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda za Hrvatsku i Rumunjsku.
Brza zarada ili uživanje u mirovini
Drugi razlozi za štednju u kriptovaluti tiču se brza zarada, koju na taj način želi osigurati 34 posto ispitanika te znatiželja i diverzifikacija portfelja, koju je izvelo 32 posto ulagača. Stručnjak za kriptovalute Petar Ofak tvrdi da su one općenito “predmet spekulacija i ne predstavljaju racionalan odabir za dugogodišnju štednju.” Ipak, za one koji žele štedjeti za starost na ovakav način, preporučuje Bitcoin.
-Prvi razlog nalazi se u strogo definiranoj monetarnoj politici. Naime, trenutna godišnja inflacija Bitcoina iznosi oko dva posto i pada za 50 posto svake četiri godine. Navedene karakteristike urezane su u kod koji više nije moguće izmijeniti. Drugi razlog leži u decentraliziranoj prirodi Bitcoin mreže. Bitcoin nema centraliziranu instituciju koja njime upravlja. Stoga ne postoji mogućnost malverzacija kao što je slučaj s klasičnim mirovinskim fondovima. Odgovornost za sigurnost investicije leži na štedišama, tvrdi Ofak.
Dakle, kriptovalute nisu najlakši način za brzu zaradu ili stjecanje imovine. Čak 55 posto ispitanika ne želi ulagati u kriptoimovinu, jer o njoj ne zna puno. Za 36 posto ona predstavlja prevelik rizik. Kriptotržište je pretrpjelo snažan pad vrijednosti tijekom svibnja i lipnja, zbog čega su mnogi odustali od ulaganja i uplašili se preljeva inflacije sa stvarnog tržišta.
Rizik ili oprez
Kada bi se odlučio štedjeti za mirovinu u kriptovalutama, Ofak bi se odlučio samo za bitcoin. No, do njega je teško doći, jer je u cijelom svijetu plasirano samo 21 milijun tih virtualnih novčića, od kojih je jedan, prema podacima Kriptomata, u trenutku pisanja ovog teksta koštao više od 156.600 kuna. Doduše, on se može “razlomiti” na manje dijelove, kao što, recimo, kuna ima lipe ili euro cente, ali ne čudi podatak da jedan Bitcoin može posjedovati svega 0,3 posto svjetske populacije.
Mnogima u Hrvatskoj je on nedostižan i u najsitnijim dijelovima, pa ne čudi da je 31 posto ispitanika u istraživanju Masterindex navelo da nema dovoljno “stvarnog novca” za ulaganje u kriptovalute. Štednja za mirovinu u Bitcoinima je zanimacija za najbogatije, a ostalima preostaje nekoliko stotina drugih, jeftinijih kriptovaluta, uz sve rizike koje one nose.
Među tim kriptovalutama je i Cardano, čiji je ambasador za Hrvatsku te izvršni direktor Blockademije, Marin Kramarić jedan od onih koji i sami ulažu u kriptovalute na dulji rok te to preporuča onima koji mogu izdvojiti dio sredstava za kvalitetan projekt.
-Može se povući paralela s ulaganjem u dionice ili udjele u tvrtkama. Ako ulažeš u tvrtku koja ima neki prosperitet, postaješ dio te tvrtke i s vremenom, ako tvrtka postiže rezultate, nositelji dionica profitiraju. Vrlo slično je i s kriptovalutama. To nije ništa drugo, nego kupovanje udjela u nekoj mreži, objašnjava Kramarić, koji je putem Blockademije, odnosno blockchain sustava za sprječavanje krivotvorenja dokumenata lansirao i vlastiti kriptonovac, ACI token.
Pažljivo praćenje tržišta
Istaknuo je da novije generacije kriptovaluta donose prinos same po sebi uz rast vrijednosti, što svakako zvuči primamljivo, no kriptovalute se, upozorava on, ponašaju kao i sva druga tržišta što znači da cijene malo rastu, a malo padaju.
-Apsolutno treba ulagati, ali ne u bilo koji projekt. Uvijek se držimo toga, kao i na bilo kojem tržištu, da ako ulog ili projekt propadne, ljudi ne bi trebali ulagati sav novac i pouzdati se u jedan izvor prihoda, ma koji god to bio. Ali za mirovine, kao jedan solidan stup, neki dobar kripto projekt bi apsolutno bio dobar, ističe 48-godišnji Kramarić te iznosi futurističko predviđanje da je upitno da će, u vrijeme kada će on otići u mirovinu, novac u današnjem obliku zaista i postojati.
