Sve je više beskućnika: Trebali bi se donijeti Nacionalni planovi i promijeniti značenje pojma beskućnik
Stopa rizika od siromaštva u 2021. godini je porasla na 19,2 posto, a ukupno se 750.000 građana bori sa siromaštvom, dok je 10.000 građana u riziku da postanu beskućnici. Kako bi se dodatno raspravilo o ovim problemima, u Rijeci je organiziran okrugli stol s temom ‘Prevencija beskućništva’, u organizaciji Hrvatske mreže za beskućnike.
Beskućnica | Ilustracija: Pixabay
Izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike, Zvonko Mlinar je istaknuo kako se već tri godine provodi poseban EU projekt ‘Nova perspektiva za beskućnike’, a otkrio je koji je cilj projekta i što bi on trebao promijeniti.
Poseban projekt za beskućnike
Na okruglom stolu se razgovaralo o raznim temama vezanim uz beskućnike, a jedna od tema je bio i projekt ‘Nova perspektiva za beskućnike’.
– Cilj projekta je unaprijediti suradnju i potaknuti umrežavanje organizacija civilnog društva, JLS-a i regionalne samouprave te visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem razvoja smjernica javnih politika utemeljenih na dokazima koji će omogućiti povećanje socijalne uključenosti beskućnika u Republici Hrvatskoj. U projektu sudjeluje sedam organizacija civilnog društva i dvije znanstvene institucije, a sedam znanstvenih istraživanja proveli su Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, rekao je Mlinar, a prenosi novinarka Sanja Gašpert za Zadarski list.
Mlinar je otkrio i kako su održane radionice u nekoliko gradova, a utvrđene su i smjernice za nekoliko područja kao što su mentalno i fizičko zdravlje beskućnika, zapošljavanje, smještaj i stanovanje beskućnika.
Neke se stvari ipak mijenjaju
Jednako tako, prijedlog je i da se definira pojam beskućnika, odnosno beskućnik je tako osoba koja nema mjesto stanovanja ni sredstva za podmirenje troškova stanovanja, a boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje ili živi u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.
Spomenuli su i kako je nužno donijeti Nacionalni plan socijalnog stanovanja i Nacionalni plan za prevenciju i borbu protiv beskućništva, kao i izmjene i dopune Zakona o prebivalištu. Kao što smo pisali u ovom tekstu, beskućnice su u puno gorem stanju na ulici samo zato jer su žene i jer nailaze na niz raznih problema, a novi planovi i Zakoni bi im znatno pomogli.
Predsjednik Udruga za beskućnike i socijalno ugrožene osobe Oaza Dejan Travica podsjetio je kako je u Rijeci, kroz Oazu i Prihvatilište “Ruže sv. Franje”, beskućnicima osigurano tridesetak ležajeva, točnije ukupno 33, od kojih devetnaest u Oazi i četrnaest u Prihvatilištu “Ruže sv. Franje”, ali i kako se u prihvatilištu organiziraju niz događanja i aktivnosti kako bi se vratili beskućnici u život i društvo.
