Samoubojstvo naše svagdašnje: Svakog dana jedna starija osoba si pokuša oduzeti život
Lani je od svih ljudi koji su na sebe digli ruku čak 27 posto bilo starije dobi. Statistički gledajući gotovo svakog dana netko stariji od 65 godina pokuša samoubojstvo. Male mirovine, loše zdravlje i osjećaj neuspjeha neki su od glavnih okidača. No, u susjednim zemljama, kažu statistike, još je gore.
Samoubojstvo starijih | Pexels
Gotovo milijun ljudi u svijetu svake godine počini samoubojstvo. Nažalost, crne se brojke svake godine povećavaju, ali u Hrvatskoj, prema statistikama – variraju.
Svake se godine u Lijepoj Našoj dogodi između 1.300 i 1.500 pokušaja samoubojstava, od kojih sedamstotinjak ostaje na pokušaju, dok ih između 500 i 600 nažalost rezultira oduzimanjem života. Daleko je to od početka devedesetih kad je zabilježena najveća stopa suicida na 100.000 stanovnika (oko 24 posto). Prema zbirnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Državnog zavoda za statistiku broj samoubojstva pada od 1999. godine.
Statistika samoubojstava u Hrvatskoj. | Foto: Screenshot/HZJZ
No, zabrinjavajuće je što se broj samoubojstava povećava s dobi, što znači da ruku na sebe najčešće dižu starije osobe. Svake godine tristotinjak starijih od 65 godina si pokuša oduzeti život, što je gotovo jedna osoba dnevno. Od toga jedna trećina ostane na pokušaju.
– Nažalost, gotovo 40 posto svih suicida počinili su umirovljenici, osobe starije od 65 godina i to nas treba zabrinuti. Tu je niz kompleksnih faktora od psiholoških i socijalnih, do kulturalnih i religijskih. No, općenito, težak položaj starijeg stanovništva u Hrvatskoj, prije svega niske mirovine bitno utječu na njihovo samopouzdanje. Pogrešni nametnuti dojam da radom tijekom cijelog života nisu ništa postigli za normalni život u starosti na njihovu psihu djeluje devastirajuće. Nisko samopouzdanje i osjećaj neuspjeha može ih voditi depresiji. Ako se depresija ne shvati ozbiljno i ne liječi ona može voditi suicidu, rekao je za Novi list predsjednik Udruge Životna linija i Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje, Tin Pongrac.
Crna statistika
Depresija je, prema svim statističkim podacima, vodeći uzrok samoubojstava u svijetu. Ona je često posljedica raznih okidača. Ljudi skloniji suicidu su uglavnom obespravljeni, nezaposleni i stigmatizirani po raznim osnovama. Stoga je u subotu obilježen Međunarodni dan prevencije suicida. U Zagrebu je održana i akcija u kojoj su upaljena 572 lampaša za svaku žrtvu samoubojstava prošle godine.
Stope samoubojstava u Hrvatskoj po dobi. | Foto: Screenshot/HZJZ
Lani je, prema podacima MUP-a, zabilježeno ukupno 1.315 pokušaja samoubojstva. Od toga je 358 osoba starijih od 65 godina diglo ruku na sebe. Život si je oduzelo njih 225, dok je kod 133 osobe to ostalo na pokušaju. Gledajući zbirno, 27,22 posto svih zabilježenih suicida, pa i pokušaja, počinile su starije osobe.
Statistički podjednako loše bile su 2018. i 2020. godina u kojima je 380, odnosno 381 starija osoba pokušala suicid. U 2018. je zabilježeno 237 dovršenih samoubojstava starijih osoba, što je i najveća brojka u proteklih pet godina. Dvije godine kasnije, broj onih koji su digli ruku na sebe je blago pao, na 225. Najmanje dovršenih samoubojstava u razdoblju od 2017. do lani je zabilježeno 2019. (218), dok je najmanji broj pokušanih samoubojstava evidentiran 2017. (124).
Statistika samoubojstava po godinama u Hrvatskoj | Foto: Mirovina.hr
Ipak, uspoređujući se sa susjednim zemljama još i dobro stojimo. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, primjerice u Sloveniji je stopa samoubojstava starijih od 65 godina na 100.000 stanovnika gotovo 37 posto, u Mađarskoj je gotovo 34 posto, dok je u Austriji nešto manja od Hrvatske s 25 posto. Znakovito je i kako se povećala stop samoubojstava starijih s proširenjem Europske unije 2004. godine. Do tada je u starim članicama stopa bila oko 15 posto, dok je nakon toga porasla na 17,5 posto.
Usporedbe samoubojstava u Hrvatskoj, susjednim zemljama i EU. | Foto: Screenshot/HZJZ
