Susjedni umirovljenici traže usklađivanje mirovina jer su namirnice poskupjele
Hrvatskim umirovljenicima prvo polugodišnje usklađivanje mirovina donijet će svega 0,56 posto više, što je samo 14 kuna na prosječnu mirovinu. Iako su građani dojma da su cijene rasle pa bi prema tome i rast mirovina trebao biti veći, službene brojke takav rast ne pokazuju. Istu muku muče i susjedni umirovljenici koji od svoje Vlade traže rješenje.
Foto: Unsplash
Umirovljenici Bosne i Hercegovine traže od Vlade usklađivanje mirovina, jer su poskupjele životne namirnice. No, službene brojke ne pokazuju povećanje cijena, o čemu pak ovisi hoće li do usklađivanja uopće doći i koliko će ono biti. Unatoč tomu penzioneri inzistiraju na rješenju.
Da predstavnici umirovljenika u Federaciji BiH traže sastanak sa premijerom Federacije Fadilom Novalićem, a na kojem bi se govorilo o usklađivanju mirovina koje je po Zakonu o MIO-u 15. travnja, piše Večernji list.
Predsjednik Saveza udruženja umirovljenika FBiH, Redžo Mehić rekao je da Vlada traži rješenje da se barem u nekom postotku napravi usklađivanje mirovina. Smatra kako bi u narednim danima trebalo doći i do susreta s premijerom pri čemu će umirovljenici iznijeti sve argumente.
“Resorni ministar Vesko Drljača je ranije kazao kako nema statističkih podataka o padu bruto društvenog proizvoda (BDP) i nema podataka o rastu, odnosno, padu cijena troškova života. A na osnovu ta dva parametra se radi usklađivanje. Čovjek je rekao da nema te podatke. Uglavnom, građani kao potrošači, a posebno umirovljenici, se žale da su izuzetno poskupjele osnovne životne namirnice. Zbog svega tražimo usklađivanje mirovina i da se postotak usklađivanja računa od siječnja 2021. godine jer umirovljenici su legalisti, poštivaju zakon i bit će strogo u duhu sa zakonima i zbivanjima u društvu” – poručio je Mehić.
Podsjetimo, hrvatski umirovljenici u travnju će dobiti “povišicu” od 0,56 posto sa zaostacima za prethodne mjesece ove godine. Do usklađivanja ni kod nas skoro nije došlo, ali plaće za prosinac ipak su rasle što je dovelo do pozitivne razlike u promjenama indeksa potrošačkih cijena i prosječne plaće u prethodnom polugodištu. Kada je riječ o potrošačkim cijenama, cijene odjeće primjerice zbog sniženja mogu pasti, a cijena hrane rasti pa se onda prema podacima čini da hrana nije toliko poskupjela, iako jest.
