SUH zahtijeva ukidanje dosmrtnog uzdržavanja i nadzor ugovora o doživotnom
Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima radi ukidanja dosmrtnog uzdržavanja i detaljnog normiranja onog doživotnog, Sindikat umirovljenika Hrvatske poslao je danas ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću. Sindikat se rukovodi čestim slučajevima zloporabe, pri čemu su gotovo uvijek oštećene starije osobe. Njihovo sve veće siromaštvo uzima svoj danak i na ovaj način, stoga je zakonske odredbe potrebno mijenjati. Kako bi zaštitili prava umirovljenika prilikom sklapanja doživotnih ugovora, predlažu nekoliko rješenja.
Ugovori o dosmrtnom uzdržavanju izrazito su nepovoljni Foto: Pixabay
Priopćenje SUH-a, koje potpisuje predsjednica Jasna A. Petrović, prenosimo u cijelosti:
“Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) poslao je danas ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima radi ukidanja dosmrtnog uzdržavanja i detaljnog normiranja doživotnog.
U radu Pravnog savjetovališta SUH-a česti su slučajevi zlouporabe instituta uzdržavanja u kojima su gotovo uvijek starije osobe oštećene kao primatelji uzdržavanja i u nemogućnosti su da same zaštite svoja prava. Takvom stanju najviše doprinosi nemar institucija i loši zakoni, koji zanemaruju razloge za uzdržavanjem, odnosno, duboku starost i nesposobnost vođenja brige za svakodnevne potrebe, nikakvu ili nedovoljnu brigu od strane osoba koje su ih dužne zakonski uzdržavati, financijske poteškoće, nedovoljne prihode za samostalno uzdržavanje, usamljenost, tešku bolest. Rastuće siromaštvo starijih osoba uzima svoj danak.
Postojeća načela koja vrijede u ugovornim odnosima ne štite dovoljno slabiju ugovornu stranu (primatelja uzdržavanja) te bi bilo korisno urediti zakonske članke s osobitom zaštitom prava primatelja uzdržavanja. Potrebno je dodatno osigurati da primatelji uzdržavanja, vođeni stanjem nužde ne odabiru za sebe nepovoljno rješenje.
Stoga SUH predlaže da ovlaštena osoba (bilježnik ili sudac) uputi stranke na moguće posljedice potpisivanja takvog ugovora i provjeri jesu li stranke sposobne i ovlaštene za sklapanje ugovora. Centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta primatelja uzdržavanja će ocijeniti jesu li s ugovorom zaštićene sve potrebe i želje uzdržavane osobe, a ako takva potvrda ne prileži ugovoru, on je ništavan.
Pri Centrima za socijalnu skrb trebaju se vodit Registri sklopljenih ugovora o doživotnom uzdržavanju, gdje će se moći provjeriti svi relevantni podaci, a osobito onaj ima li davatelj uzdržavanja tri ili više važećih ugovora istovremeno. Također, uzdržavatelj mora predati potvrdu o nekažnjavanju za kaznena djela protiv života i tijela, te protiv državne ili privatne imovine.
Osobito bitno je naglasiti kako se sporovi vezani za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju trebaju smatrati hitnim, a sud biti dužan sazvati prvo ročište u roku od 15 dana, te donijeti presudu u roku od 6 mjeseci, računajući od dana podnošenja tužbe za raskid ugovora. Prema sadašnjem stanju, uzdržavane osobe koje pokrenu tužbu protiv uzdržavatelja zbog neizvršavanja obveza, obično umru prije okončanja spora.
Na posljetku, Sindikat umirovljenika Hrvatske traži da se ukine institut dosmrtnog uzdržavanja zato što je kod tog ugovora prijenos imovine moguć odmah nakon potpisivanja, što stvara zabunu na strani uzdržavane osobe i plodno je tlo za prijevare i zlouporabu starijih osoba. Doista je upitno zašto zakonodavac inzistira na ostanku mogućnosti da se za potpuno istu činidbu uzdržavanja omogućuje davatelju dosmrtnog uzdržavanja da odmah otuđi njegovu imovinu, a da nije praktički ni započeo s obvezom uzdržavanja. Na stotine slučajeva zlouporabe su prošle kroz Pravno savjetovalište SUH-a i ova se inicijativa za izmjenu Zakona o obveznim odnosima temelji na čvrstim činjenicama.
Ovim izmjenama i dopunama SUH traži povećanje nadzora nad potpisivanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju, zaštitu starijih osoba od zlouporabe njihove slobodne volje i imovine, te reguliranje provođenje ugovora i stroži nadzor postupanja davatelja uzdržavanja nad korisnicima. Sve bi to trebalo vratiti dostojanstvo starijim osobama, omogućiti im pravednije korištenje vlastite imovine i spriječiti dugotrajno iscrpljivanje sudskim sporovima, koji su ionako teško financijski, psihički i fizički priuštivi osobama treće životne dobi, naročito u poodmaklim godinama.”
