Na temu najavljene mirovinske reforme u HRT-ovu Studiju 4 Petar Vlahov ugostio je zamjenika predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske, Milana Tomičića i čelnika HSU-a Silvana Hrelju. Dotakli su se pomicanja dobne granice za umirovljenje, penalizacije za prijevremene umirovljenike, uvođenja nacionalne mirovine, usklađivanja mirovina s plaćama te ostalih gorućih pitanja.
Snimka zaslona: HRT
Gostujući u studiju HRT-a, lider Hrvatske stranke umirovljenika o paketu mjera kazao je kako je za sada riječ tek o najavama te da će sve trebati dogovoriti i za socijalnim partnerima. A prema sadašnjim najavama, ističe, ne radi se o nikakvoj reformi, već o daljnjem pogoršanju za korisnike. Mirovinsku reformu ne promatra samo s aspekta financijske održivosti, nego i prava građana. S direktivama Europske unije i prijedlogom resornog ministarstva slaže se u smislu da se drugačije urede radna mjesta s beneficiranim radnim stažom, po mogućnosti da se uvede profesionalna mirovina.
EU je tražila uvođenje reda u povlaštene mirovine
“Ono s čime se nikako ne možemo složiti je povećana penalizacija za odlazak u prijevremenu mirovinu, jer ona nije željeno rješenje za naše građane, nego nešto što moraju, bilo zbog teškoća u poslovanju poslodavca ili mogućeg stečaja. Pomicanje dobne granice rada do 67 godina sa 2038. na 2033. godinu je bespotrebno, no očito je da Vlada želi nešto učiniti u odnosu na traženja Europske unije. Ali, ona to nikada nije tražila, već je tražila uvođenje reda u povlaštene mirovine jer one mnogo više opterećuju državni proračun.” – rekao je Silvano Hrelja za HRT.
Pomicanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina Milan Tomičić ispred SUH-a nazvao je zasigurnim pomakom, ali na gore, jer su prilike u zemljama EU jedno, a u Hrvatskoj nešto sasvim drugo. Bit će to, navodi, daljnji pritisak na umirovljenike. Protiv beneficiranog staža nisu, ali jesu za selekciju među profesijama. Osvrnuo se oštro i na najavu penalizacije prijevremenog umirovljenja.
Postoje instrumenti za povećanje mirovina
“Prema nekim najavama, što mi je uopće teško vjerovati, penalizacija bi bila u prosjeku od 20 do 30 posto, a ne kao do sada od 0,10 do 0,34 posto. U prijevremenu mirovinu odlaze najčešće oni koji su prinuđeni zbog poslodavaca koji ih se žele riješiti.” – pojasnio je Milan Tomičić”.
Tomičić u vezi gorućeg pitanja povećanja mirovina navodi da sigurno postoje instrumenti kojima bi postojeće mirovine mogle porasti. Pritom, valja voditi računa o novim umirovljenicima te povećati aktualnu vrijednost mirovine za 20 posto jer toliko su faktički oštećeni, što ujedno retroaktivno zahtjeva i Sindikat.
A tu je i pitanje povećanja izdvajanja u drugi mirovinski stup, za što Hrelja smatra kako Hrvatska u ovom trenutku nema uvjete, a smatra i kako trenutni radnici neće biti zakinuti za beneficirani radni staž prema trenutnim uplatama po toj osnovi, nego eventualno neki budući.
Tomičić je pak dao prijedlog kako bi drugi mirovinski stup trebao biti na dobrovoljnoj bazi pa da onda sukladno tome uplaćuje tko koliko želi. Najavljeno povećanje izdvajanja od tri posto bilo bi, kaže, prava katastrofa.
Dotaknuli su se u studiji i krize u Agrokoru, koji mirovinskim fondovima na kraju nije nanio štetu, ali svakako treba biti oprezan u budućnosti i proširiti pravila poslovanja i ulaganja, smatra Hrelja, kako bi se rizici sveli na najmanju moguću mjeru. Tomičić pak njihovu igru naziva vrlo opasnom za umirovljenike.
Kriteriji za nacionalnu mirovinu i usklađivanje mirovina
Također, za građane starije od 65 godina koji nemaju nikakvih primanja trebala bi biti uvedena nacionalna mirovina 2020. godine. Na tome SUH inzistira već duže vrijeme. No, ona bi trebala iznositi oko 950 kuna. S druge strane, tu se zakinutima osjećaju korisnici mirovine u odnosu na one koji nisu radili, no Tomičić navodi kako se to ne smije tako gledati.
Hrelja na tu temu pak naglašava da čvrsto odjeljuje mirovine od socijalnih davanja iz državnog proračuna. Ukoliko bi bila riječ o navedenom iznosu, kaže, to bi onda bilo obezvrijeđivanje onih koji imaju 15 godina staža za koje je najniža mirovina 900 kuna. Također, treba ustanoviti komu se to daje, jer neki ljudi možda nemaju prihoda, ali imaju imovinu od koje mogu živjeti.
Ustrajat će na usklađivanju prema povoljnijem kriteriju
Inače, ovo je čak 17. mirovinska reforma u Hrvatskoj te ona, prema sadašnjim najavama, slažu se i gosti u studiju, neće donijeti ništa dobro.
” Vjerujem u reformu ukoliko se otvore barem neki od zahtjeva koje smo iz Sindikata i Matice umirovljenika postavili, prije svega modela usklađivanja mirovine koji je do sada katastrofalan. Prema svim izračunima, umirovljenici su od 2010. godine naovamo izgubili 14 posto mirovine, jer su se kombinirali kriteriji indeksa porasta cijena života i prosječni porast plaća pa se onda on dijelilo sa dva, a zatim je usklađenje postalo simbolično, čak uvredljivo. Mi sad tražimo i ustrajat ćemo i na Nacionalnom vijeću da se mirovina obavezno usklađuje na temelju povoljnijeg kriterija” – zaključio je Milan Tomičić.
