Stručnjak Grubišić: ‘Nitko od nas nije prosječni potrošač, umirovljenicima je najbitnija hrana’
Uzimanje prosječnog potrošača za mjerenje inflacije prema potrošačkoj košarici nije mjerilo inflacije, smatra ekonomski analitičar Andrej Grubišić. Nitko od nas nije prosječni potrošač, jer je umirovljenicima najbitnija stavka potrošnje hrana, dok su nekom drugom to energenti ili nešto treće. Velika stavka danas je i stambeno pitanje, koje se ne mjeri.
Foto: Andrej Grubišić, član savjeta Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova | Press
Da potrošnja prosječnog potrošača nije mjerilo inflacije, smatra ekonomski analitičar Andrej Grubišić. Naime, nije isto jesmo li umirovljenik ili poduzetnik, no čak i bez obzira na to, nitko od nas nikada nije prosječan potrošač.
Nemamo svi iste životne potrebe i ponašanje
– Izazov s mjerenjem inflacije je taj što se pokušava proksimirati i sintetizirati prosječnog potrošača. Na kraju nitko od nas nije u danom trenutku u životu prosječan potrošač, jer nemamo iste životne potrebe niti ambicije, ciljeve, želje, ponašanje. Kada se gleda košarica realnih dobara, odnosno usluga tamo imate nekoliko stotina stvari koje se promatraju s određenim ponderima, kazao je ekonomski stručnjak Andrej Grubišić za Topradio.hr.
Pritom navodi upravo umirovljenike za primjer, kojima su najbitniji ponderi prehrambeni artikli.
– Netko tko je umirovljenik, vjerojatno najbitniji ponder su mu prehrambeni artikli. Netko tko se možda bavi s nekim biznisom, možda mu je energija jako bitna. Netko možda nije ni umirovljenik niti se bavi s biznisom nego je u nečemu trećem i možda su mu te stvari bitne, ali nisu krucijalne. Nitko od nas nije prosječan potrošač i u tome je izazov interpretiranja ove inflacije od osam ili deset postotnih bodova, smatra Grubišić.
U košarici nema nekretnina koje su poskupjele
Stručnjak napominje da u toj košarici, koliko god ona bila velika i opterećena sa stotinama proizvoda i usluga, nisu neke stvari, poput nekretnina i vrijednosnih papira.
– U jednom prosječnom zagrebačkom kvartu je cijena kvadrata stana 2017. godine bila 1.500 eura u novogradnji. Tada je prosječna neto plaća bila 750 eura. Danas je u tom istom kvartu cijena novogradnje oko 3.500 do čak 4.000 eura, a prosječna neto plaća je oko 1.200 eura. U relativnim terminima vidimo da se treba veći dio mjesečne plaće odvajati za nekretninu, rekao je ekonomski analitičar te zaključio da je lakše onima koji su stambeno pitanje riješili dotada.
