Strogi kriteriji za nacionalnu mirovinu: 1.600 kuna za dvije osobe bez mirovine?
Radna skupina utvrđuje kriterije za uvođenje nacionalne mirovine, a sastajat će se svaka tri tjedna. Prema najnovijim informacijama, uvjet životne dobi mogao bi biti čak i viši od 65 godina, a vrlo strogo postavljen je i prihodovni cenzus kućanstva.
Foto: Mirovina.hr
Nacionalna mirovina u Hrvatskoj trebala bi iznositi oko 1.000 kuna za samca i 1.600 kuna za nekoliko osoba, od kojih nijedna ne ostvaruje pravo na mirovinu iz rada, donosi današnje tiskano izdanje Jutarnjeg lista.
Pravo na primanje nacionalne mirovine imale bi osobe s ukupnim prihodima manjim od 800 kuna mjesečno, odnosno 1.164 kune ako nije riječ o paru. U taj iznos ne bi se uračunavale naknade za tuđu pomoć i njegu, ortopedski dodatak i druge.
Primatelj nacionalne mirovine mora bi imati najmanje 30 godina neprekidno prebivalište u Hrvatskoj, a još uvijek se raspravlja od koje godine bi se nacionalna mirovina mogla primati. Logičan izbor bio bi 65, ali spominju se i 68 pa čak i 70 – odluka će ovisiti o stanju javnih financija.
Istočna Hrvatska i južni Jadran najviše pogođeni siromaštvom
Kada bi nacionalnu ili ‘socijalnu’ mirovinu država dala svim osobama iznad 65 godina koje žive u kućanstvu u kojem niti jedan član nema mirovinu, to bi značilo da će biti 27.650 primatelja, a projekt bi koštao 330 milijuna kuna godišnje.
Svi navedeni podaci dolaze iz zaključka istraživanja Instituta za javne financije čiji stručnjaci također sudjeluju u radnoj skupini o nacionalnoj mirovini. U njoj sjedi 20-ak predstavnika Vlade, poslodavaca, sindikata i stručnjaka za mirovinski sustav.
Najviše kandidata za nacionalnu mirovinu živi u istočnoj Hrvatskoj i na jugu Jadrana, a najbolje stoji sjeverni Jadran i sjeverna Hrvatska. Kao što je od ranije bilo poznato, uglavnom se radi o starijim ženama koje nemaju ostvarene uvjete za mirovinu.
Iznos – veći od socijalne pomoći, manji od najniže mirovine za 15 godina staža
Socijalna pomoć danas iznosi 920 kuna za samca, a nacionalna mirovina bi trebala biti veća od tog iznosa. S druge strane, trebala bi biti manja od minimalne mirovine iz rada za 15 godina staža koja iznosi 1.019 kuna. Prostora nema previše.
Institut za javne financije istaknuo je preporuku da umjesto novog sustava za obračun nacionalne mirovine država organizira bolju suradnju između HZMO-a i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kako bi smanjili troškove obračunavanja nacionalne mirovine.
Stručnjaci: “Ako će se raditi do 68. godine, onda neka se nacionalna mirovina prima od 68. godine”
Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da se nacionalna mirovina ne smije koristiti kao stimulacija da rade u sivoj zoni i svejedno dođu do kakve-takve mirovine, nego da se ljudima koji pravo na mirovinu nemaju ostvare minimalna primanja:
“Najprije treba dogovoriti uvjete i kriterije, a onda se baviti iznosima. Ako govorimo o radnom vijeku do 68. godine, kao što je slučaj sa Zakonom o radu, onda bi trebalo ići na kasniju dob za primanje nacionalne mirovine”, kazao je Gotovac.
S njime se donekle slaže i Danijel Nestić s Ekonomskog instituta:
“Ako će postojati dohodovni i imovinski cenzus, to je onda malo dorađena zajamčena minimalna naknada. Ne vidim tu velike razlike u odnosnu na nju”, kazao je Nestić.
Sve u svemu, puno je otvorenih pitanja za radnu skupinu koja se planira sastajati jednom svaka tri tjedna, a prema najavama posao bi trebao biti gotov iduće godine, a prve isplate početkom 2021. godine.
