Strava u domu: Zaključali tri umirovljenice u sobu, ugušile se u požaru jer nisu mogle van
Nakon požara koji je početkom 2020. odnio živote šestero starih i nemoćnih ljudi u ilegalnoj straćari obiteljskog doma “Zelena oaza” u Adraševcu, zbog nemara život su nekoliko mjeseci kasnije izgubile i tri korisnice doma “Providenca” u Dugom Ratu. DORH tek ovih dana podiže optužnicu, a ona otkriva grozomorne detalje tragičnog slučaja.
Obiteljski dom za starije Providenca Foto: Google street view
Ugodno predvečerje kasnog rujna 2020. u Dugom Ratu. Obiteljski dom Providenca smješten je u prvom redu do mora. Ne može bolje u starosti, netko bi pomislio. Njegovateljica nakon večere prije 19 sati dolazi i zaključava tri žene u sobu. Pola sata kasnije u njihovoj zaključanoj spavaonici, s još otprije lokotom blokiranim balkonskim vratima, izbija požar.
Nitko ne zna da ove umirovljenice gore, guše se u sobi doma za njegu i skrb o starima i nemoćnima. Iz sobe ne mogu ni kroz vrata ni kroz balkon. Dvije umiru na licu mjesta, treća od posljedica u bolnici.
Donijele odluku da im se ograniči sloboda kretanja
Državno odvjetništvo ovih je dana podignulo optužnicu protiv vlasnice koja je radila u domu kao medicinska sestra i dvije njegovateljice, dvije 27-godišnjakinje i jedne 41-godišnjakinje, zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti.
Detalji optužnice koji osvjetljavaju ovaj tragični slučaj grozomorni su i lede krv u žilama. Vlasnicu i njegovateljicu, koja je neformalno vodila dom, DORH tereti da su, iako svjesne kako mogu ugroziti sigurnost funkcionalno ovisnih osoba, samoinicijativno donijele usmenu odluku da nakon večere i noćne njege korisnika, zaposlenici ograniče slobodu kretanja korisnicama zaključavanjem vrata spavaonice na prvom katu doma, u koju su umjesto dvije smjestile tri pokretne, ali funkcionalno ovisne osobe. Njima je zbog zdravstvenog stanja potrebna pomoć i nadzor druge osobe u punom opsegu.
Okrivljenice se tereti da nisu svoje poslove obavljale u skladu s opisom i obvezama radnih mjesta, niti su bile cijelo vrijeme posvećene korisnicima doma, kao i da su znale kako u spavaonicama nije postavljen vatrodojavni alarm. Optužnicom ih se tereti da su bile svjesne kako može doći do ugrožavanja sigurnosti korisnika doma odnosno navedene tri štićenice, lakomisleno smatrajući kako neće doći do ugrožavanja korisnika doma.
Nemoćne osobe s duševnim smetnjama izazvale požar
Trećeokrivljena njegovateljica, postupajući po njihovoj prethodnoj odluci, iako je i sama bila svjesna navedene opasnosti, nakon večere 27. rujna 2020. oko 18:40 sati, zaključala je vrata navedene spavaonice i spustila se u prizemlje doma. Nakon njenog silaska je između 19:00 i 19:15 sati, došlo do izbijanja požara i zapaljenja otvorenim plamenom spužvastog madraca i posteljine na drvenom krevetu koji je koristila jedna od oštećenica.
S obzirom na zaključana sobna vrata i otprije lokotom blokirana balkonska vrata, korisnicama je bio onemogućen izlazak iz sobe te su zadobile ozljede uslijed kojih su na mjestu događaja smrtno stradale dvije korisnice, dok je treća korisnica preminula 14. listopada 2020. u KBC-u Split od zadobivenih posljedica. Uslijed požara su dovedeni u opasnost životi ostalih korisnika doma, kao i imovina doma, navodi Općinsko državno odvjetništvo u Splitu.
Vlasnica i voditeljica doma postupile su protivno odredbama Pravilnika o načinu pružanja usluga obiteljskog doma te uvjetima prostora, opreme stručnih i drugih radnika, Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama, Pravilnika o vrstama i načinu primjene mjera prisile prema osobi s težim duševnim smetnjama, Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga te Pravilnika o načinu pružanja usluga obiteljskog doma te uvjetima prostora, opreme stručnih i drugih radnika.
Svi moraju uvesti sustav za dojavu požara, ali to ne čine
Izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružatelje socijalnih usluga koje su stupile na snagu još u ožujku 2021. svi objekti u kojima se pružaju usluge obiteljskog doma morale su do 1. ožujka 2022. godine imati sustav za dojavu požara.
Ipak, obiteljski domovi ne samo da to nisu učinili, pod izlikom da je riječ o prevelikoj investiciji koja seže i do 50 tisuća kuna, nego im je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike prolongiralo rok da to učine. Tako ni dvije godine nakon dva tragična požara koja su odnijela čak devet ljudskih života mi nemao vatrogasni sustav u obiteljskim domovima za starije i nemoćne osobe.
Čitav ovaj nemar događa se pod izgovorom da se ne zna koje će im još nove tehničke uvjete budućim izmjenama pravilnika nametnuti država, temeljem izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, pa stoga ne znaju ni hoće li im se uopće isplatiti dalje poslovati.
