Stopa samoubojstava se kod osoba starijih od 50 godina smanjila, a poznat je najčešći način izvršenja
Samoubojstvo je jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj. Svako samoubojstvo ima ozbiljne posljedice za obitelji osobe koja ga je počinila, ali i na cijelo društvo. Dobra je vijest da se stopa samoubojstava za dob od 50 do 64 godina, ali i za one starije od 65 smanjila. Najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine, a najmanji 2023. Najčešći način izvršenja samoubojstva je vješanje, iako se i to mijenjalo kroz godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Samoubojstvo starijih | Pexels
Danas je Svjetski dan prevencije samoubojstava, a cilj obilježavanja je trajno podizati svijest o potrebi i obvezi zajedničkog djelovanja na prevenciji samoubojstava na sveopćoj, međunarodnoj razini, kako se navodi na stranici Klinike za psihijatriju Vrapče. Upravo zato otkrivamo kako izgledaju statistički podaci u Hrvatskoj.
Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti
Do samoubojstva dolazi iz različitih razloga. Važno je znati da se ona mogu spriječiti, a za to je potrebno na vrijeme prepoznati znakove suicidalnosti i što prije potražiti stručnu pomoć. Ovu pomoć možete potražiti u Klinici za psihijatriju Vrapče 24 sata dnevno. Kako bi se podigla svijest o potrebi i obvezi zajedničkog djelovanja na prevenciji samoubojstava danas se obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstva.
Poznato je kako su samoubojstva veliki problem u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Upravo je samoubojstvo u našoj zemlji jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda. U usporedbi sa zemljama Europske unije, Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice. Poznato je i kako se stopa mijenjala kroz godine. Tako je najveći broj samoubojstava registriran 1987. i 1992. godine. U 1987. godini je bilo 1.153 slučajeva, dok je 1992. bilo 1.156 slučajeva. Za usporedbu, 2023. godine je evidentirano 546 slučajeva, što je zapravo i najmanji broj. Kako je to izgledalo po godinama, ali i po dobi možete vidjeti i ispod:
Samoubojstva po godinama | Foto: screenshot HZJZ
Samoubojstva po dobi | Foto: Screenshot HZJZ
Niže stope imaju županije primorskog dijela
S druge strane, za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2023. godine je stopa 18,5). Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope. Među županijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.
Poznato je i kako je najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1.
