Što Vlada planira po pitanju umirovljenika i starijih osoba do 2030. godine?
Vjerovali ili ne, Vlada Republike Hrvatske želi osigurati uvjete za dostojanstvenu starost i aktivan život u skladu s izazovima i ograničenjima treće životne dobi. To je, prema Nacionalnoj strategiji do 2030. godine, iskaz društvene solidarnosti prema starijim građanima, ali i stvarna potreba društva.
Foto: Unsplash
Vlada je prošloga tjedna objavila nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine – dokument ima nešto manje od 150 stranica, a u njemu su skicirani problemi i izazovi trenutačnog stanja u državi, kao i planovi koji otkrivaju ciljeve u nadolazećem desetljeću.
Osiguravanje uvjeta za dostojanstvenu starost i aktivan život u mirovini neki su od ključnih ciljeva strategije, a Vlada se obvezala da će raditi na “stvaranju uvjeta za postizanje primjerene razine mirovina i dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava”, piše Večernji list.
Analitika mirovina: Osjetno pada udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći
U objašnjenju procesa izrade strategije piše da je Svjetska banka pripremila niz analitičkih podloga, a sve one su, osim analize primjerenosti mirovina, javno objavljene.
Domaći Ekonomski institut Zagreb objavio je sličnu analizu prije desetak godina, a koliko je bila točna možete procijeniti sami. Njen autor Danijel Nestić prognozirao je osjetno smanjenje mirovina u odnosu na plaće.
Prema toj analizi iz 2010. godine, osoba koja zarađivala prosječnu plaću i u mirovinu otišla sa 65 godina starosti i punim radnim stažem od 40 godina, mogla je imati mirovinu u visini 54 posto posljednje plaće. Prema današnjim vrijednostima, nakon 40 godina staža danas bi netko trebao dobiti 3.600 kuna mirovine.
Nestić je još tada prognozirao da će udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći padati te da bi mogao pasti na trećinu prosječne plaće. Danas nismo jako daleko od toga, budući da udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći visi ispod 40 posto.
Večernji piše kako su umirovljenici iz ove godine nakon prosječne 42 godine staža dobili 3.450 kuna mirovine, manje nego što je analiza iz 2010 godine predvidjela. Ako je pak staž bio oko 30 godina, mirovina ove godine iznosi 2.500 kuna.
Kako unaprijediti položaj starijih do 2030.?
Strategiju, koju su oporba i dio stručne javnosti nazvali ‘listom lijepih’ želja, puna je faktografskih podataka poput toga da će 2030. godine svaka četvrta osoba u RH biti stariji od 65 godina.
Vlada će svojim politikama stoga poticati dulji ostanak u svijetu rada, a radit će i na tomu da manji broj ljudi odlazi u prijevremenu mirovinu. Kako bi u tomu uspjeli, stvarat će se povoljniji uvjeti za zapošljavanje starijih ljudi i umirovljenika.
Spominje se i novi model obiteljskih mirovina – država bi kroz nekoliko godina trebala mijenjati Zakon o mirovinskom osiguranju i omogućiti umirovljenicima da nakon smrti bračnog partnera primaju dvije mirovine – svoju i dio mirovine preminulog partnera.
No, točan dio mirovine koji će se moći naslijediti nije jasan. Spominjala se mogućnost do 50 posto, no to bi bilo preskupo. U Sloveniji se primjerice može naslijediti 15 posto mirovine pokojnog bračnog druga, najviše do 80 eura.
Famozno jačanje II. stupa
O “jačanju” II. mirovinskog stupa priča se godinama, ali nikako da dođe oportuni trenutak kada bi se nešto po tom pitanju doista napravilo.
Strategija upućuje na odgovornost svakog pojedinca za svoju buduću mirovinu, a mladi radnici će u II. stupu štedjeti četrdesetak godina kako bi imali jednake mirovine kao njihove bake i djedovi.
Vlada računa na II. stup, želi ga razvijati i unapređivati, na žalost onih koji smatraju da štednju građana u II. stupu treba nacionalizirati iskoristiti za financiranje javnih obaveza.
“Ovisno o fiskalnim kapacitetima, razmotrit će se mogućnost povećanja ulaganja u drugi stup, smanjivanja troškova povezanih s funkcioniranjem drugog stupa obveznog mirovinskog osiguranja te isplate korisnicima obveznog i dobrovoljnog osiguranja”, piše u strategiji.
Živjet ćemo duže i bit ćemo zdraviji
U dokumentu se spominje približavanje standarda života razvijenim zemljama Europske unije.
Do 2030. godine očekivana dob zdravih godina života trebala bi se produljiti za 6,5 godina. Trenutačno je očekivani broj godina zdravog života 57,5 godina, a za deset godina bi trebao biti 64 godine. Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti trebala bi pasti sa sadašnjih 23,3 posto na manje od 15 posto.
Hrvatice bi, prema strategiji, trebale više početi rađati jer dokument predviđa da stopa fertiliteta raste s 1,47 na 1,8.
Naravno da se ništa od navedenog ne može propisati zakonom, a da bi išta od ovoga zaživjelo očekuju se konkretne javne politike koje bi išle u smjeru navedenih ciljeva.
