Što se očekuje od budućih umirovljenika? Da rade dulje i da u mirovini manje uživaju
Što se u ovom trenutku može prognozirati o budućim umirovljenicima diljem Europe? Finski istraživački centar za mirovine napravio je analizu koja pokazuje da sve više zemalja razmišlja o dizanju dobne granice za mirovinu.
Foto: Unsplash
Današnji umirovljenici sjećaju se sretnijih vremena kada se u mirovinu išlo s 55 godina starosti, kada se za izračun gledalo najboljih 10 godina te kada su mirovine iznosile nekih 70 posto od prosječne plaće.
Oni su zapravo neka međugeneracija – većina dobrih stvari iz prošlosti ih neće zahvatiti, ali barem zato neće morati raditi u 70-im godinama života.
Jedino rješenje europskih zemalja jest podići dobnu granicu za umirovljenje
Naime, današnji mladi ljudi, budući umirovljenici, mogli bi i na trenutačnu i napaćenu generaciju umirovljenika gledati kao na one “privilegirane”, baš kao što današnji umirovljenici gledaju na svoje prethodnike.
Istraživanja Finskog centra za mirovine (njihov pandan našem HZMO-u) pokazuju da sve više europskih zemalja podiže dobnu granicu za umirovljenje koje se temelji na rastu očekivanog životnog vijeka, piše euronews.com. Većina današnjih mladih trebala bi živjeti dulje od starijih generacija, što znači da će im u starosti trebati veća podrška države.
No, osim samog ‘očekvianog trajanja života’, kod dizanja dobne granice za mirovinu moramo gledati još jedan podatak – koliko će od tih godina u mirovini, u prosjeku, biti “zdrave” godine, u kojima umirovljenik može uživati, a koliko će ih provesti u bolesti?
Uzrok su demografske promjene
Velika većina ovih trendova proizlazi iz demografskih promjena koje su prisutne u Europi već nekoliko desetljeća, a radi se o famoznom starenju stanovništva.
Tako podaci Europske komisije pokazuju da će Latvija imati najveći porast “troška starenja”, a na ljude u trećoj dobi mogli bi trošiti 13 posto više do 2070. godine.
Nedavno je predsjednica danske Vlade najavila spuštanje dobne granice za umirovljenike, no to se odnosi samo na one ljude koji su ostvarili više od 42 godine staža. U tom slučaju mogu u mirovinu ranije, dok je trenutno važeća dobna granica za umirovljenje visokih 67 godina. Istu dobnu granicu imaju Italija i Grčka.
Posebnost ovih zemalja jest što su u zakonodavstvo ugradili “pomičnu” dobnu granicu koja se mijenja ovisno o podacima o očekivanom životnom vijeku – tako da ni 67 godina nije maksimum, ljudi bi u budućnosti mogli raditi još dulje.
Hrvati će u mirovinu s gotovo 64 godine
Prema njihovim podacima, Hrvati u prosjeku u mirovinu odlaze sa 61.8 godina starosti, a za 20 godina ćemo već biti na 63.9 godina starosti – dvije godine dodatnog staža ili samo kasnija aktivacija prava na mirovinu.
Najgore prolaze Italija, Nizozemska, Grčka i Finska koji će u prosjeku u mirovinu ići sa 68 godina starosti. Da bi došli do takvog prosjeka, ogroman broj ljudi bi morao raditi i nakon tog datuma, a zasigurno će dobar dio starijih od 70 još uvijek biti na tržištu rada.
