Što je najniža mirovina? Prima je svaki četvrti umirovljenik, a iznosi 1.675 kuna u prosjeku
Pojam “najniža” mirovina često buni građane koji misle da se radi o najnižim primanjima naših umirovljenika. Takvo tumačenje je samo djelomično točno. Naime, riječ je o najnižim mogućim mirovinama. One se dodjeljuju radnicima koji temeljem godina staža i visine plaće ostvaruju manji iznos od zakonom propisane najniže mirovine kao vrste zaštitnog mehanizma. Ona može biti starosna, prijevremena, invalidska ili obiteljska, a u prosjeku donosi 600 kuna više od osnovne mirovine.
Mirovine sve više zaostaju za plaćama i troškovima Foto: Pixabay
Najniža mirovina propisana je zakonom i zaštitni je mehanizam za radnike kojima je mirovina izračunata na osnovu staža i plaća manja od toga. Određuje se tada po službenoj dužnosti, a računa se tako da se godine staža pomnože s aktualnom vrijednošću mirovine. Visina plaće pritom ne igra nikakav utjecaj, jer njezinim uvrštavanjem u formulu za izračun osnovne mirovine radnik ostvaruje iznos koji je manji od najniže mirovine.
Za 35 godina rada 2.378 kuna starosne mirovine
Aktualna vrijednost mirovine utvrđuje se dvaput godišnje te trenutno iznosi 67,97 kuna. Pomnoženo s primjerice 35 godina radnog staža to je 2.378 kuna. To znači da nitko ne može dobiti starosnu mirovinu koja je niža od ovog iznosa za navedeni staž. Pritom se ne primjenjuje dodatak na mirovinu od 27 posto, ali se se druge strane ona dodatno umanjuje ako je prijevremena. Takva mirovina pada na samo 1.893 kune, dakle penalizira se s gotovo 500 kuna za maksimalnih pet godina ranijeg umirovljenja (20,4 posto). Novim umirovljenicima od ove je godine penalizacija smanjena pa može na navedeni iznos biti umanjena najviše za 285 kuna (12 posto). Najniža “najniža” mirovina za 15 godina staža iznosi 1.019 kuna.
Najnižu mirovinu prima četvrtina hrvatskih umirovljenika, njih 258.677 što je jako velika brojka. Nitko od njih svojim radom, plaćama i godinama staža nije uspio zaraditi višu mirovinu, zbog čega im je po službenoj dužnosti dodijeljena najniža. U prosjeku ona iznosi 1.675 kuna te je čak 600 kuna veća od osnove mirovine izračunate prema godinama staža i visini plaća. Korisnici koji primaju najnižu mirovinu imaju u prosjeku 26 godina i 10 mjeseci radnog staža.
Bez dodatka od 27 posto i prava na rad
Među njima je najviše starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, njih oko 188 tisuća. Obiteljskih je oko 25 tisuća, a invalidskih oko 44 tisuće. Najniže mirovine pritom prima oko 13.000 obrtnika te oko 33.000 poljoprivrednika.
Osim što se najniža mirovina penalizira u slučaju prijevremenog umirovljenja te na nju ne ide dodatak od 27 posto, korisniku se ona ukida ako se odluči zaposliti ili obavljati samostalnu djelatnost. Tada mu se isplaćuje njegova osnovna mirovina, izračunata temeljem radnog staža i visine plaća, što je u prosjeku 600 kuna.
