Što je izborna šutnja? Neke zemlje je uopće nemaju, a negdje traje 15 dana
Izborna šutnja u Hrvatskoj počinje 21. prosinca u ponoć, a traje sve do nedjelje u 19:00 kada se zatvaraju birališta.
Foto: Unsplash
Izborna šutnja je zabrana političke promidžbe prije i tijekom demokratskih izbora. U većini zemalja gdje postoji odnosi se na zabranu uvjeravanja ljudi da glasaju za specifičnog kandidata ili stranku ususret izborima koje će se održati.
Svjetske demokracije koriste ju kao protutežu političkim kampanjama koje traju puno dulje od izborne šutnje. Još jedno objašnjenje je kao gratis dan biračima da se osvrnu na kampanju i u miru donesu odluku, odnosno odaberu svog kandidata.
U Hrvatskoj izborna šutnja počinje u ponoć dan prije nego što će se izbori održati, a traje sve do 19:00 na izborni dan, kada se zatvaraju birališta. U Italiji je čak 15 dana prije izbora zabranjeno objavljivati ankete koje predviđaju rezultate, a mjesec dana prije datuma izbora je zabranjeno izgovarati imena kandidata – osim na TV programima koji su pristali na regulirano izborno oglašavanje. S druge strane, u SAD-u i Finskoj izborna šutnja ne postoji.
Državno izborno povjerenstvo poziva kandidate za predsjednika RH, predlagatelje kandidate te druge fizičke i pravne osobe da se u vremenu izborne šutnje suzdrže od:
- iznošenja i obrazlaganja izbornih programa kandidata,
- objavljivanja promidžbenih poruka i fotografija u medijima
- postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka,
- pozivanja na glasovanje za pojedine kandidate,
- upućivanja telefonskih poziva, SMS poruka ili elektroničke pošte biračima,
- postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, video clipova, slika ili
komentara na društvenim mrežama, kao što su Facebook, Twitter i ostale, a koji
se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima
povezanih privatnih korisnika društvenih mreža, - kao i bilo kojih drugih aktivnosti koje bi predstavljale izbornu promidžbu
