Što bi Vlada mogla napraviti s obiteljskim mirovinama? Stroži uvjeti, ali veće penzije!
HDZ-ov izborni program “Sigurna Hrvatska” umirovljenicima obećava “najmanje 10 posto veće mirovine”, ali i promjene u modelu obiteljskih mirovina. Kako je predizborni program dobrim dijelom postao programom nove Vlade, imamo poprilično dobru ideju što bi mogli napraviti s obiteljskim mirovinama.
Foto: Unsplash
Osim obećanog rasta mirovina od 10 posto do kraja mandata, HDZ je u predizbornom programu spomenuo i obiteljske mirovine za koje mnogi upućeni tvrde da su najveća nepravda našeg mirovinskog sustava.
HDZ u programu nije bio previše konkretan što točno planiraju napraviti, sve što smo dobili jest rečenica da će “omogućiti pravedniji način izračuna” obiteljskih mirovina.
Mogli bi uštedjeti ako postrože uvjete
Resorno ministarstvo je još u prošlom mandatu osnovalo radnu skupinu koja bi trebala donijeti nacrt novog modela obiteljskih mirovina, no sve je to još u ranim fazama.
U jeku izborne kampanje ugostili smo i državnu tajnicu Ministarstva rada Majdu Burić koja nam je rekla nešto više o problematici obiteljskih mirovina. Burić nam je rekla kako Hrvatska vjerojatno ima najpovoljnije uvjete za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, odnosno da je dob za ostvarivanje preniska u odnosu na ostatak EU.
Obiteljsku mirovinu u Hrvatskoj možete primati već s 50 godina života, no neke uvjete možete ostvariti već s 45 godina, iako ćete isplate moći dobiti tek kad napunite 50 godina.
Vlada bi upravo taj dio mogla korigirati i postaviti veću dobnu granicu za primanje obiteljske mirovine.
Budući da obiteljske mirovine većinom koriste žene, nekakva logična granica za ostvarivanje prava na mirovinu mogla bi postati ista dobna granica koju žene imaju za ostvarivanje prava na prijevremenu mirovinu. U 2020. godini ta granica iznosi 57 godina i 6 mjeseci života, a do 2029. će se izjednačiti s muškarcima pa će žene u prijevremenu mirovinu ići s istim uvjetima kao i muškarci – 60 godina.
Bit će manje obiteljskih mirovina, ali bi one trebale biti veće
Što bi to značilo za mirovinski sustav? Od početka godine do kraja prošlog mjeseca u mirovinu je otišlo više od 28 tisuća ljudi, a u obiteljsku mirovinu 5.699 osoba.
Kada bi uvjeti bili stroži, broj korisnika obiteljske mirovine zasigurno bi bio manji, a država bi imala manje mirovina za isplatiti. Tu se mogu postići nemale uštede, iako će ti ljudi u obiteljsku mirovinu otići nešto kasnije, ali će zato kraće vremena primati mirovinu.
U ovom trenutku obiteljske mirovine funkcioniraju tako da korisnik prima 70% mirovine preminulog partnera, ali se zato mora odreći vlastite mirovine za koju je uplaćivao doprinose.
Čak i s postroženim uvjetima za ostvarivanje prava na mirovinu i spomenutim uštedama teško će se namaknuti sredstva za povećanje obiteljskih mirovina, kojih je u Hrvatskoj 218 tisuća.
Reforma “u ratama”
Kada bi takve ili slične promjene mogle zaživjeti? Ovu godinu može se sa stopostotnom sigurnošću otpisati jer imamo ogroman pad BDP-a. Iduća će vjerojatno biti posvećena oporavku i bit će obilježena raznim uštedama, tako da će umirovljenici na promjene čekati najmanje dvije godine.
Realistično je pak da će one doći krajem predzadnje ili čak u zadnjoj godini mandata – zašto bi na umirovljenike krenuli trošiti sada dok ne moraju, ako to mogu napraviti u zadnjoj godini mandata.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović nam je kazala kako će od Vlade zatražiti da barem krenu raditi dio po dio. Tako će zatražiti da prije pune reforme barem promijene udio mirovine koji se može naslijediti od preminulog partnera, sa 70 na 80 posto.
Više detalja o smjeru obiteljskih mirovina trebalo bi biti poznato nakon 1. listopada, kada će se sastati Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe.
