Paneuropske mirovine novina su na kojoj radi Europska unija. Riječ je o dobrovoljnoj štednji, čiji će kriteriji za sve zemlje članice vrijediti jednako. One neće zamjenjivati postojeće mirovinske sustave, već ih nadopunjavati. Osim što su izvrstan način popunjavanja novčanika u starim danima, mogu se prenositi iz zemlje u zemlju članicu pa su pogodne za građane koji rade u inozemstvu.
Foto: Pixabay
Rastom troškova umirovljenicima u Hrvatskoj postalo nemoguće preživjeti mjesec od prosječnih 2.435 kuna. Većina umirovljenih građana ostvaruje i manje od toga iznosa pa se sve više otvaraju pitanja novih oblika doprinosa i štednje za starost. No, malene su i plaće pa svaki oblik dobrovoljnog izdvajanja za starost većini radnika nije opcija. Drugi mirovinski stup za sada ne pokazuje rezultate, no što su izdvajanja dulja i isplativost je veća. U trećem, dobrovoljnom stupu štedi gotovo 300 tisuća građana kako bi si stvorili bolje uvjete u mirovini.
Europska unija radi na uvođenju paneuropske mirovine u svim zemljama članicama kao vrsti dobrovoljne štednje za starost, upravo poput našeg trećeg mirovinskog stupa. Prema podacima Europske komisije, samo 27 posto radnika u Europi štedi za starost, zbog čega će svi ostali ovisiti isključivo o nedostatnom socijalnom sustavu koji se temeljni na međugeneracijskoj solidarnosti. Istovremeno, takav socijalni sustav mirovina kao jedinu vrstu primanja u starosti napušta sve veći broj razvijenih zemalja.
Radili ste za 5.500 kuna, a dobili mirovinu 2.000 kuna
Podaci HZMO-a kazuju da u Hrvatskoj mirovina iznosi samo 38 posto prosječne plaće (prosječna mirovina je 2.435 kuna, a prosječna plaća 6.646 kuna). Bez međunarodnih ugovora taj postotak seže na 42 posto (prosječna mirovina 2.723 kune). Međutim, na razini EU udio mirovne u plaći jest 58 posto što se smatra nedostatnim za dostojanstveni život u starosti. Razlog je to Europskoj komisiji za pokretanje sustava paneuropskih mirovina na kojima intenzivno radi, s primjenom za sve zemlje članice pod jednakim uvjetima.
Hrvatska je po udjelu plaće u mirovinama druga najlošija članica, odmah iza Irske u kojoj mirovina čini samo 35 posto plaće. Jedan od razloga tomu su i jako niska izdvajanja u mirovinski sustav, za čije povećanje države trebaju stvoriti gospodarsku stabilnost.
Kada pogledamo postotak od 38 posto u Hrvatskoj, to u praksi znači da će radnik, koji je radio za primjerice 5.500 kuna, u mirovini imati svega oko 2.000 kuna mirovine, što je ispod linije sirmaštva u Hrvatskoj.
Paneuropske mirovine (PEPP) jedno su od mogućih rješenja, no one teško da će riješiti problem, s obzirom da nisu obavezne, a oni koji bi u njih dobrovoljno rado i izdvajali, za to moraju imati osnovnu pretpostavku – novac.
Uvođenje modela za dvije godine
Trenutno, PEPP treba dobiti zeleno svjetlo Europskog vijeća i parlamenta te će se početi primjenjivati godinu dana nakon objave u službenom glasilu. Uvođenje samog modela potrajat će oko dvije godine, što je potvrdila i Sandra Hack prošloga tjedna u Zagrebu na godišnjoj konferenciji Hrvatskog aktuarskog društva. Hack je inače predstavnica EIOP-a, paneuropskog regulatora za osiguranje i mirovinsko osiguranje.
Za uvođenje paneuropskih mirovina Europski je parlament glasovao još u travnju prošle godine. Jednostavnost, transparentnost i prijenos preko granice njegove su osnovne značajke. Svakako da će PEPP predstavljati konkurenciju našem trećem mirovinskom stupu, jer će građani imati veću mogućnost izbora kako dobrovoljno štedjeti za stare dane. Također, paneuropska mirovina će imati posebne porezne poticaje i bit će idealna za radnike koji poslom “sele” iz članice u članicu jer će im se štednja samo nastavljati. U konačnici, rezultat svega je – veća mirovina.
Prema studiji Europske komisije, ovim novim proizvodom bi se do 2030. postiglo povećanje imovine kojom se upravlja na tržištu osobnih mirovinskih proizvoda s 0,7 bilijuna eura na 2,1 bilijun eura s PEPP-om u odnosu na 1,4 bilijuna eura bez PEPP-a.
