Stiže mirovinska reforma: Evo kada bi trebalo biti prvo čitanje zakona u Saboru
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju bi trebao ići u prvo čitanje u Sabor već polovicom travnja, kako smo saznali od članice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Jasne A. Petrović. Otkrila nam je kako je na sjednici Vijeća bilo rasprave i o povećavanju socijalnih naknada, gradnji Centara za starije, ali i o inspekcijskom nadzoru u ustanovama za starije osobe koje provodi samo 19 inspektora. Ovo je, kako kaže, premalo u odnosu na oko 1.000 subjekata.
Održano je još jedno Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe. Ovoga puta su na stolu bile tri teme, a to su izgradnja centara za starije, podizanje socijalnih naknada i inspekcijski nadzor nad radom ustanova socijalne skrbi. Saznali smo sve detalje. Čeka se i mirovinska reforma.
Centri za starije bi trebali imati i hospicije
Diljem Hrvatske se gradi 18 centara za starije osobe koji će sadržavati poludnevni i dnevni boravak, razne usluge i aktivnosti. Predviđeni završetak radova je lipanj 2026. godine, dok ukupna vrijednost 18 projekata iznosi oko 159 milijuna eura. Više smo pisali i ovdje.
Ipak, iako je ovo hvalevrijedan pothvat, članica Nacionalnog vijeća za starije osobe, Jasna A. Petrović smatra da su trebali staviti i hospicije u sklopu centara. Jednako tako kaže da se trebalo baviti i problemom palijative.
Ubrzano se radi na mirovinskoj reformi
Osim centara za starije, promjene čekaju umirovljenike i zbog novog Zakona o mirovinskom osiguranju. Nova formula usklađivanja, trinaesta mirovina i staž za majke samo su neke promjene, o čemu smo više pisali ovdje. Saznali smo kako bi Zakon u prvo čitanje trebao ići već sredinom travnja.
– Trenutačno ubrzano radimo u Radnoj skupini. Novi zakon bi trebao već polovicom četvrtog mjeseca ići u prvo čitanje. Sistem rada pisanja novog zakona ide tako da se sakupe primjeri dosadašnje analize mirovinskog sustava i primjeri koji su stigli na zaključak, a na temelju toga će se pisati dijelovi novog zakona, a mi onda šaljemo svoje primjedbe, sastajemo se i obrazlažemo. Radit ćemo procjene određenog financijskog troška. Vrlo smo tvrdi oko 100 posto usklađivanja i ukidanja penalizacije da bude jednako za sve, rekla nam je Petrović.
Povećala se socijalna pomoć
Na sjednici Nacionalnog vijeća za starije razgovaralo se i o povećanju socijalnih naknada u ovoj godini. Tako će se omogućiti priznavanje socijalne usluge ‘pomoć u kući’ većem broju starijih osoba kako bi se prevenirala institucionalizacija. Povećan je i prihodovni prag za odobravanje usluge, s 300 posto na 500 posto osnovice, odnosno sa 199,08 eura na 375 eura.
Iznos osnovice zajamčene minimalne naknade ove godine iznosi 160 eura, o čemu smo pisali i ovdje. Ova naknada za odraslu osobu nesposobnu za rad ili stariju osobu tako iznosi 208 eura, dok je prošle godine bila 195 eura. Povećao se i iznos naknade za rad udomitelja, kao i za udomitelje koji rade s odraslim osobama. Oni sada dobivaju 180 eura, dok su prošle godine dobivali 160 eura.
Premalo je inspektora
Prošle godine je provedeno 516 nadzora nad pružateljima usluga za starije, što je 51 posto pokrivenosti. Provedeno je i 150 nadzora nad domovima za starije osobe. Ipak, problem leži u malom broju inspektora na velikom broju ustanova.
– Posebno nas je iznervirao izvještaj socijalne inspekcije gdje se tvrdi da je 19 viših inspektora taman za više od 1.000 subjekata koje moraju nadzirati. Mi smo ponudili da se izvrši edukacija i da se uključi i civilni nadzor volontera koji imaju potrebnu struku i koji bi volonterski išli u različite socijalne obrte i obiteljske domove tamo gdje je najgore, ali to nije prihvaćeno. Ne provjeravaju ni potpisuju li domovi s korisnicima ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju dok to ne shvate slučajno, objasnila nam je Jasna A. Petrović.