Stigao toplinski val: Žuti i narančasti alarm za Hrvatsku, držite se hlada i pijte dovoljno vode!
Mjesta za paniku nema, ali starije osobe morale bi narednih dana izrazito paziti na svoje zdravlje. To se posebno odnosi na kronične bolesnike. Najvažniji savjet je piti dovoljno tekućine i držati se hlada, pogotovo tijekom sutrašnjeg dana za koji je izdano žuto, a uzduž cijele obale i narančasto upozorenje kao znak opasnosti.
Velike vrućine stigle su sa zapada i sjevera Europe i u Hrvatsku, a s njima i ozbiljnija upozorenja. Temperatura zraka danas će se kretati i do 35 stupnjeva, dok se noću neće spuštati ispod 20 °C. Slično vrijeme očekuje nas i u narednim danima, a prema vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) od srijede možemo očekivati i povremena grmljavinska nevremena s pljuskovima.
Narančasti alarm na obali
Za većinu zemlje DHMZ je danas izdao žuto upozorenje koje označava potencijalu opasnost. Prema Metoalarmu to znači da vremenske prilike nisu neuobičajene, ali potreban je oprez u slučaju da smo aktivni čime se izlažemo riziku, u ovom slučaju od posljedica uslijed toplinskog vala. Svi, a posebice starije osobe, te bi rizike trebale maksimalno izbjegavati, držati se hladovine, piti puno tekućine i ne kretati se previše.
Stanje za sutra još je alarmantnije jer uz žuto upozorenje na cijelom kopnenom dijelu, donosi narančasto za cijeli obalni pojas; Istru, Kvarner i Dalmaciju. Narančasti alarm označava neuobičajene vremenske prilike koje donose opasnost s mogućim štetama i ljudskim žrtvama. Stoga je važno biti svjestan rizika i slijediti uputstva.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je slijedeću tablicu za nadolazeći tjedan:
Najpoznatiji hrvatski prognostičar Zoran Vakula kazao je danas za HRT da će u Zagrebu sljedećih 7, 8, 9 dana biti među najtoplijim razdobljima, ali ne i najtoplije. Bit će to među prvih pet najtoplijih otkako postoje mjerenja u ovom dijelu godine, ali najvjerojatnije bez rekorda.
Pridržavajte se preporuka
Visoke temperature loše djeluju na kronične bolesnike, posebice one s poteškoćama dišnog sustava. Vrućine djeluju i na širenje krvnih žila, zgrušavanje krvi i snižavanje krvnog tlaka. Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a zbog dehidracije organizma i zatajenja bubrega. Najopasnije stanje koje nas može zadesiti kod prekomjerenih vrućina je toplinski udar. Stanje je to kolapsa organizma koji nastaje uslijed povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem.
Zavod za javno zdravstvo stalno izdaje preporuke za zaštitu od vrućina, a najvažnije su piti dovoljno tekućine, izbjegavati boravak na direktnom suncu, odmarati se, tuširati ili kupati u mlakoj vodi, nositi laganu odjeću i koristiti laganu posteljinu, jesti češće i manje obroke, rashladiti prostorije i prije svega kloniti se vrućine uz vođenje brige o štetnom UV zračenju.