Štednjom u dobrovoljnim mirovinskim fondovima do još jedne mirovine!
Sve više građana, umjesto u banci ili čarapi, štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Prema podacima HANFA-e, krajem srpnja njihova imovina iznosila je 4,6 milijardi kuna, što je rast od 10,67 posto od početka ove godine. No, što to građanima uopće donosi?
Foto: Pexels
Niske kamate te nedavno ukidanje poreza na isplate iz dobrovoljnog, odnosno trećeg stupa, kao i ulaznih naknada, čine ovakav oblik mirovinske štednje sve privlačnijom za građane. Oni su se do sada radije odlučivali na ostale opcije izdvajanja za “crne dane” poput klasične bankovne štednje, tradicionalne čarape ili osiguranja. No, pitanje malenih mirovina i dostojanstvenog života u starosti ponukalo je sve više budućih umirovljenika na dobrovoljne uplate u treći mirovinski stup.
Kao prvi razlog ovakvog oblika štednje, nameću se premale mirovine, koje uvelike zaostaju za plaćama. Uz to, poslodavci dobivaju poreznu olakšicu na dobrovoljne mirovinske uplate, država daje poticaje, a tu je i prinos samog fonda. Državni poticaji iznose 750 kuna godišnje, ukoliko godišnja uplata iznosi 5.000 kuna, odnosno 15 posto. No, tajna isplativosti je u dugoročnosti, odnosno što ranijem početku štednje na što duži vremenski rok.
Za 40 godina dvije tisuće kuna mjesečno
Primjerice, ako uplaćujete 500 kuna mjesečno od 25. godine tijekom 40 godina, uz prinos od tri posto i državna poticajna sredstva, na kraju razdoblja raspolagat ćete ušteđevinom od gotovo 517 tisuća kuna. To vam samo iz III. stupa omogućuje mjesečnu mirovinu od oko 2.154 kune tijekom narednih 20 godina, ili gotovo puni iznos aktualne prosječne mirovine, piše Prvi plan.
Međutim, štedjeti se isplati početi čak i poslije 50-e godine života zbog pomicanja dobi za umirovljenje. Naime, uplatom od 500 kuna mjesečno tijekom 10 godina buduću mirovinu možete uvećati s oko 78,5 tisuća kuna, uz prosječni prinos od tri posto te uz državne poticaje.
Prema službenim podacima HANFA-e, u dobrovoljne mirovinske fondove ulažu i stariji građani, a koji su prema životnoj dobi već odavno u mirovini. Starijih od 70. godina tako je gotovo 12 tisuća, a još oko 36 tisuća štediša je u dobi od 60. do 69. godine.
Isto tako, krajem srpnja ove godine u zatvorenim mirovinskim fondovima bilo je 42.158 članova, što je oko 39 posto više nego prije godinu dana. Njihova je vrijednost tijekom proteklih godinu dana narasla za 15,3 posto, odnosno na oko milijardu kuna. Riječ je o velikim kompanijama koje uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju kao oblik nagrađivanja svojih radnika.
Štednja koja, nažalost, nije dostupna svima
Konačni iznos ušteđenog iznosa kroz visinu mjesečnih ili godišnjih uplata moguće je unaprijed izračunati, ali on će ovisiti o prinosima fonda i visini državnih poticaja. Međutim, za očekivati je da će država sve više poticati ovakav oblik štednje građana pa se očekuju i veće olakšice i poticaji.
Uplate na godišnjoj razni ne moraju biti redovne, ne postoji minimalni iznos koji je potrebno uplatiti, a štednju je moguće prekinuti. Sredstva koja ste već uplatili ostaju i dalje na računu, na njih se i dalje ostvaruje prinos fonda, jedino što se u godinama u kojima nema uplata ne uplaćuju državna poticajna sredstva. Također, štednja je moguća u više dobrovoljnih mirovinskih fondova istovremeno.
Trenutno, u osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova štedi oko 304 tisuća građana. Valja napomenuti kako je pritom riječ o radnicima s većim plaćama, koji će imati iznadprosječnu mirovinu te im nije preveliko opterećenje izdvajati 500 kuna za stare dane. Nažalost, većina si to ipak ne može priuštiti nakon od ispodprosječnih plaća podmire sve tekuće troškove.
