Danas je u Sisačko-moslavačkoj manje umirovljenika nego prije potresa, ali…
Sisačko-moslavačka županija je i bez potresa imala negativan omjer radnika i umirovljenika. Nakon potresa i medijski popraćenog iseljavanja za očekivati je bilo da će taj omjer dodatno potonuti. Međutim, statistika HZMO-a otkriva upravo suprotan trend.
Foto: Hrvatski crveni križ
Sisačko-moslavačka županija je prije potresa imala manje radnika nego umirovljenika. Mediji su u zadnjih 10 mjeseci izvještavali o valu iseljavanja u toj županiji (iako je bilo i vijesti o doseljavanju), a procjene broja ljudi koji su napustili županiju kreću se oko 2-4 tisuće ljudi.
Za očekivati je bio da će trend omjera radnika i umirovljenika nastaviti s padom, no dogodilo se upravo suprotno!
Usporedili smo podatke iz Statističkih informacija HZMO-a s kraja studenog prošle godine (mjesec dana prije potresa) i najnovije podatke i vjerovali ili ne – Sisačko-moslavačka županija ovih dana bilježi gotovo 500 radnika više nego u periodu prije potresa. Isto tako, danas imaju manje korisnika mirovine tako da je odnos radnika i umirovljenika prije potresa iznosio 0.93:1, a danas je blago bolji i iznosi 0.96:1.
30. studeni 2020. godine:
- broj osiguranika – 41.778
- broj korisnika mirovine – 44.718
30. srpanj 2021. godine:
- broj osiguranika – 42.254 (+476)
- broj korisnika mirovine – 44.151 (-567)
Odseljavaju umirovljenici i nezaposleni?
Obnova na tom području debelo stagnira i u najmanju ruku se može reći da ne ulijeva optimizam. Ipak, podaci HZMO-a o osiguranicima su svakako iznenađujući. U odnosu na studeni 2020. godine, u Sisačko-moslavačkoj županiji danas radi samo 73 radnika više u sektoru građevine, 87 radnika na poslovima prijevoza i skladištenja, a bilježe i velik skok u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima u koje se ubrajaju arhitekti i inženjeri (rast od 179 zaposlenika). Imaju i 151 administrativnog radnika više.
S druge strane, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane izgubila je 252 radna mjesta, a također su ostali bez tristotinjak radnika u obrazovanju.
Ovi podaci govore da su, kada je riječ o iseljavanju, najčešće drugo mjesto za život tražili nezaposleni i umirovljenici, iako je većina djelatnosti u stagnaciji ili blagom padu u odnosu na razdoblje prije potresa. Najpreciznije brojke otkrit će Popis stanovništva, a prve rezultate popisa možemo očekivati najkasnije 60 dana nakon što završi terensko popisivanje.
