Ljudi očigledno imaju problema sa starosti i starenjem. To je vidljivo iz velikog broja medijskih naslova: “Top 10 trikova kako izgledati mlađe”, “Znanstvenici obrnuli proces starenja kod miševa” i brojni drugi sugeriraju kako je starost nepoželjna i nude načine kako da ju izbjegnemo. Postoji jedan problem – to je nemoguće.
Foto: Pixabay
Ljudi na starost gledaju kroz negativnu prizmu, a to uzrokuje svakakve probleme. Stvara se dojam da je starost samo hrpa problema sa zdravljem, a nitko ne gleda na pozitivnu stranu. Starija osoba zbog svojeg dobnog “staža” može imati veći broj vještina koje je savladao, da ne spominjem znanje i mudrost. No, takve stvari blijede u pozadini, a starost se prezentira kao nešto protiv čega se moramo boriti, a ne prigrliti.
Bježati od starosti je uzaludno, ali i nepotrebno
Rezultat tog ukorijenjenog načina razmišljanja nas vodi u pogrešna razmišljanja i u nemogućnost da kao društvo imamo koristi od vrijednih uvida koje stariji ljudi oko nas posjeduju napretek. Takvi stavovi vode i do nepravde, odnosno diskriminacije starijih ljudi na temelju njihove dobi. Diskriminacija starijih ljudi tipično prolazi ispod tepiha, neprimijećena. Ona je najčešća na radnom mjestu, ali događa se i u drugim aspektima života, piše Stanford Social Innovator Review.
Prema jednom istraživanju Frameworks Instituta, ljudi imaju pretežito negativne asocijacije kada im spomenete starost: pogoršanje organizma, ovisnost o mlađim ljudima i pad funkcionalnosti života. Ove pretpostavke su duboko ukorijenjene u naš društveni i kulturni život, a ljudi se baš i ne trude razbiti ove stereotipe. Ali jednom kad se malo zamislimo, vidimo ih posvuda. Čak i u jeziku. Vidljivo je to iz načina na koji ljudi komuniciraju. Mladost uvijek ima tu neobjašnjivu prednost nad starosti, iako su oboje prirodne pojave.
S druge strane, imamo kozmetičku industriju koja u zadnjih nekoliko desetljeća izbacuje “kreme protiv starenja” i slične proizvode. Stručnjaci predviđaju da će ta industrija u sljedećih pet godina zaraditi oko 66 milijardi dolara. Čak i stariji ljudi u neku ruku prihvaćaju poraz, rugaju se sami sebi jer nisu u toku s najnovijim tehnologijama. Djeci govorimo da nije pristojno starije ljude pitati koliko imaju godina. Često skrivamo informacije i lažemo da smo mlađi. Uzimamo zdravo za gotovo činjenicu da je stara dob zapravo sramota, a ne samo jedna od brojnih stvari koje su prirodne na ovom svijetu.
Bitno je kako se izražavamo o starosti
Priča se o “borenju” protiv starosti, a to je metafora koja samo gura tu ideju da je starost suštinski loša. Čak i oni navodno pozitivni stavovi koje govorimo kada opisujemo stare ljude poput “on vam je mlad u duši” ili “on je vječni mladić”. Takvim načinom svjesno ili nesvjesno govorimo da preferiramo mladost nad starosti. Nitko ne želi biti star.
“Ne možete starog psa naučiti novi trik”, glasi jedna od brojnih poslovica. Takav način razmišljanja imaju i poslodavci, zašto bi zaposlili stariju osobu koja ima više iskustva, ako mogu zaposliti nekog mlađeg bez da u potpunosti razumije zašto se odlučuje na takav odabir. Ako promijenimo način na koji pričamo i mislimo o starosti, možda ćemo s vremenom promijeniti i odnos prema starijim ljudima.
Istraživači su testirali neku drugu metaforu koja bi mogla bolje opisati starost i starenje. Umjesto “borbe protiv starosti”, oni su jednostavno starost opisali kao “građenje momentuma”. Starenje je u toj metafori dinamičan proces koji se kreće prema unaprijed, a naglasak je na tom čitavom putu stariji ljudi skupe više znanja, vještine i energije.
Novi način razmišljanja
Kako bi testirali moć ove metafore, u istraživanju su neutralne ljude srednje životne dobi suočili s nekoliko članaka o starosti i starenju stanovništva. U nekim člancima su koristili metaforu starosti kao građenju momentuma, dok su drugi koristili standardne načine opisivanja starijih ljudi.
Ispitanici su nakon čitanja članaka morali odgovoriti na nekoliko pitanja o tome kako oni percipiraju starosti. Oni koji su čitali članke gdje je korištena metafora momentuma izrazili su pozitivnije stavove o starenju od ispitanika koji su čitali standardne članke. Možda metafora i način na koji pričamo o nečemu smanjuje nesvjesne ljudske predrasude o starenju.
Kako bi eliminirali diskriminaciju prema starijim ljudima, moramo ju izbaciti iz naše kulture. Za to je potrebno pričati drugačiju priču o starenju. Diskriminacija je duboko ukorijenjena i neće nestati preko noći. Zagovaratelji pozitivnog stava prema starosti, a naposljetku novinari i političari bi trebali drugačije početi pričati o starosti, a možda ćemo onda kao društvo drugačije gledati na nju.
Zamislite kakav bi bio naslov istraživanja o tome da su znanstvenici obrnuli proces starenja kod miševa s početka teksta. Naslovi ne bi govorili da su “obrnuli proces starenja” jer starenje samo po sebi nije loše. Umjesto toga, imali bi naslov koji bi sugerirao kako je miševima produženo fizičko zdravlje i izdržljivost te kako oni sada imaju duži momentum starenja. Tako je i kod ljudi, stariji ljudi bi u potpunosti trebali uživati u starosti i prihvatiti svoju novu ulogu u zajednici. I ne bi se trebali sramiti reći da su stari u duši.
