Žene svake kalendarske godine u mirovinu idu sve kasnije. U prijelaznom periodu s povoljnijim uvjetima starosna dob povećava se za po tri mjeseca i tako sve dok se u konačnici ne izjednači s muškarcima. Radnice u Hrvatskoj dakle rade sve dulje, a povlastice su im samim time sve manje.
Žene u mnogim zanimanjima ne mogu raditi do 67. Ilustracija: Pixabay
Pravo na starosnu mirovinu radnik stječe kada napuni 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. No, žene u prijelaznom razdoblju imaju povoljnije uvjete, s nižom starosnom dobi. Međutim, svake godine ta se granica pomiče gore za tri mjeseca, sve do 2030. kada će u starosnu mirovinu pod jednakim uvjetima kao muškarci. Znači još devet godina radnice mogu ranije u mirovinu, ali sa sve manjom i manjom dobnom razlikom, a samim time i beneficijama.
Tako su se lani žene mogle umiroviti sa 62 i pol godine, a u 2021. dobna granica povećana je na 62 godine i devet mjeseci starosti. Svake naredne godine uvjet će biti za tri mjeseca veći kada je riječ o životnoj dobi, sve dok 1. siječnja 2030. ne dosegne “mušku” granicu od 65 godina potrebnih za odlazak u starosnu mirovinu.
Devet posto veća mirovina za rad do 65.!
Ranije od ovoga, pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika imaju i muškarci i žene kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u stvarnom trajanju. Ovo pravo ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu temeljem dobi. Primjerice, ako radnica napuni 63 godine života i 41 godinu staža, ona može otići jedino u starosnu mirovinu ili nastaviti raditi do 65.
Valja napomenuti da država nagrađuje nastavak rada nakon propisanih uvjeta. Na primjer, ako radnica ne želi ove godine otići u mirovinu sa 62 godine i devet mjeseci, ona može nastaviti raditi, a za svaki mjesec bit će nagrađena sa 0,34 posto većom mirovinom. U konačnici, ženi koja ove godine stječe uvjete za starosnu mirovinu rad u narednih 27 mjeseci može donijeti i do devet posto veću mirovinu ako će raditi do 65. godine. Pritom, uvjet je da pri odlasku u mirovinu ima 35 godina staža.
Pripazite na rokove
Pravo na starosnu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se to pravo može ostvariti tek nakon prestanka zaposlenja. Međutim, postoji iznimka u slučaju nastavka rada temeljem izmijenjenog ugovora o radu do polovine radnog vremena, kada osoba može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Unutar navedenih razdoblja osiguranik može birati datum od kada želi da mu se prizna pravo na mirovinu.
