Starijima koji su ostali na otocima život je teži: ‘Zdravstvena skrb je manjkava’
Tek se zimi vide posljedice demografske katastrofe na našim otocima. Ne samo što nema mladih, već je i infrastruktura koja bi trebala služiti starijima u groznom stanju. Dojam lošeg života, naravno, pojačava i osamljenost, ali i činjenica da u otoke nema novih ulaganja.
Mladen Lovrin, predsjednik Mjesnog odbora Mali Iž | Foto: Acreenshot: YouTube/Miljenko Letinić
Tek kad prođe turistička sezona, na otocima se vide pravi razmjeri demografske katastrofe. Otoci u zadarskom arhipelagu, osim Pašmana i Ugljana preko zime dom su uglavnom umirovljenicima i starijim osobama. Na Malom Ižu tako novu godinu dočeka između 70 i 100 ljudi, u naselju Porovac, njih tek pet ili šest.
– Ljeti se nešto miče, bude od dvije do dvije i pol tisuće ljudi. Zimi vikendom također bude nešto više ljudi, još ako masline dobro rode, živo bude vikendima, a nakon toga ponovno isto. Na Malom Ižu nas zimi uglavnom nema onoliko koliko je prijavljeno prema mjestu boravka, već manje, rekao je za Zadarski list predsjednik Mjesnog odbora Mali Iž, Mladen Lovrin.
Škole se zatvaraju, vrtića nema, poslova je malo i uglavnom ne privlače nikoga. Za starije osobe je najgore to što je zdravstvena skrb manjkava, kao i ostala infrastruktura. Iako se stalno priča o razvitku otoka, to uglavnom ostane samo na riječima. Strategije za razvoj mnogih otoka, pa tako i Malog Iža, naprosto nema. Kao da ondje nitko ne živi.
– Nema uvjeta za život na otoku, ljudiStarijima koji su ostali na otocima život je teži: ‘Zdravstvena skrb je manjkava nemaju posla, ako se što i otvori to je nedovoljno. Kad jači vjetar zapuše mi smo odsječeni od svijeta. Znate, nas na otoku ne muči politika, već komunalni problemi, infrastruktura, svi oni uvjeti koji su potrebni za bolju kvalitetu života, radna mjesta… Veliki je problem kada se napuni septička jama, pa zovi, čekaj da dođu da isprazne, a to je samo jedan od problema s kojima se suočavaju otočani, zaključio je Lovrin.
