Hrvatska je među zemljama pri europskom vrhu kada je riječ o broju poginulih na cestama. Izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama donose strože kazne. Tako se primjerice recidivistima prvi put propisuje mjera privremenog oduzimanja vozila. Mogu li takve mjere promijeniti crnu statistiku, bila je jučer i tema HRT-ovog Otvorenog.
Nekorištenje pojasa dio je prometne nekulture s fatalnim ishodom Foto: Pexels
O sigurnosti prometa na cestama u Otvorenom su govorili voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija, doc. dr. sc. Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva, mr. sc. Ljiljana Mikuš, vozač relija Juraj Šebalj te prometni forenzičar dr. sc. Zdravko Peran.
Poštivanje pravila kao dio prometne kulture
Jedan od uzroka nesreća svakako je nekorištenje sigurnosnog pojasa. Podaci govore da se 40 posto vozača i suvozača ne veže, a samo 14 posto putnika veže se na stražnjim sjedalima, iako je to obavezno. Deset posto od svih poginulih u prošloj godini stradali su jer se nisu vezali pojasom. Predviđa se stoga da se kazna za nekorištenje pojasa poveća sa 500 na tisuću kuna, dok je drugi razlog velikog broja nesreća sa smrtnih ishodom prevelika brzina.
“Smrt u prometu nije opravdana, treba rješavati probleme. Je li rješenje povećanje kazne na 1.000 kuna? Mislim da je ipak potrebna edukacija da ljudi uoče od malih nogu da je to potrebno. Sve ide u tom smjeru da će vozila biti takva da se ona ne mogu pokrenuti, ako niste zavezani” -rekao je Zdravko Peran, prometni forenzičar u Europskom istraživačkom centru za nesreće.
Gosti su se složili da je najvažnije poraditi na poštivanju prometnih pravila, što je dio edukacije, ali i prometne kulture. Znati kako se ponašati u prometu, smatraju stručnjaci, neće se postići kažnjavanjem. Osim represije, važna je prevencija te učenje od najranije dobi. No, što s onima koji u praksi prenose svoja iskustva mlađima?
Mlade educiraju iskusniji vozači
“Jedini sustavni proces obrazovanja imamo samo u auto školama. Mi nemamo edukaciju djece “koja su spužve” i sve upijaju. Imamo u osnovnim školama o stupanju u promet, ali kasnije to prestaje. Intencija osobe od 16 ili 18 godina je samo položiti vozački ispit. Ona brzo savlada prometne propise, a dobivamo poluproizvod koji se educira od drugih sudionika u prometu. Drugi sudionici imaju bolju tehniku i tu nekulturu šire na te mlade. Samo sustavno obrazovanje i promjena svijesti cijeloga društva mogu donijeti rezultate. Sabor i Vlada moraju promijeniti svijest i da je sigurnost na cestama i demografski problem” – rekao je profesor Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti.
Podsjetimo, u prijedlogu izmjena Zakona našla se i odredba o obaveznim liječničkim pregledima za sve vozače starije od 67 godina, no Vlada je još jednom odustala od uvođenja ove mjere.
Hrvatska ima oko 212.000 vozača starijih od 67 godina, a svima njima prijetio je trošak od oko 500 kuna pri obnavljanju vozačke dozvole. Kao razlog uvođenja obaveznih pregleda često su se navodili policijski podaci koji kazuju da su vozači stariji od 67 godina krivci u 70 posto prometnih nesreća u kojima sudjeluju. Prošle godine je u tim nesrećama smrtno stradalo 28 osoba.
