Stariji sudionici u prometu najčešće stradavaju kao pješaci i biciklisti. Zaključak je to s ovotjedne konferencije o sigurnosti cestovnog prometa s osvrtom na osobe starije životne dobi. Prometne nesreće su treći uzrok smrti od ozljeda u najstarijoj dobnoj skupini. Nije zanemariv ni podatak da je u visokoj starosnoj dobi čak 17 posto hospitalizacija zbog ozljeda uzrokovanih prometnim nesrećama.
Foto: Pixabay
Naglasak ovotjedne konferencije o sigurnosti cestovnog prometa, u organizaciji Jutarnjeg lista, stavljen je na starije sudionike prometa, o čemu su govorili predstavnici MUP-a i Ministarstva zdravstva.
Starije osobe čine 55 posto svih poginulih pješaka
Izvršni direktor Europskog vijeća sigurnosti prometa, Antonio Avenoso predstavio je europsku statistiku prema kojoj starije osobe najviše stradavaju kao pješaci, u 47 posto slučajeva i kao biciklisti, u 44 posto slučajeva. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako i u Hrvatskoj sudionici starije životne dobi najviše stradavaju kao pješaci i čine 55,4 posto svih poginulih pješaka.
Kazao je i da policija redovito provodi edukacije vozača starije životne dobi o prometnoj sigurnosti, opasnostima i rizicima, a posebice vozača bicikala i motocikala, priopćio je MUP.
“Prometne nesreće su treći uzrok smrti od ozljeda u najstarijoj dobnoj skupini, a nije zanemariv ni podatak da je u visokoj starosnoj dobi čak 17 posto hospitalizacija zbog ozljeda uzrokovanih prometnim nesrećama” rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Manje smrtno stradalih zbog strožih sankcija
Dobra vijest je da stanje sigurnosti cestovnog prometa nikada nije bilo povoljnije nego u posljednjoj godini. Broj smrtno stradalih u 2020. smanjen je za dodatnih 20 posto u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježen najmanji broj poginulih u prometu od osamostaljenja, ali i u posljednjih 60-ak godina otkad se vodi statistika.
“Takav pozitivan smjer ponajprije pripisujemo izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama i strožim sankcijama za najteže prometne prekršaje koje smo njime uveli” – zaključio je Božinović.
Ministar Beroš naglasak je stavio na brzu i učinkovitu medicinska skrb kao jedno od područja djelovanja određenih Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa 2021. – 2030. koji je u postupku donošenja. Postavljen je i cilj do 2030. godine realizirati dolazak tima medicinske službe unutar 10 minuta za urbane sredine, 20 minuta za ruralne i ostvarenje tzv. zlatnog sata za najveći broj prometnih nesreća.
