Stariji su od 65, plaćaju zdravstveno, ali nemaju pravo na naknadu plaće u slučaju bolovanja!
Država potiče rad starijih od 65 godina, ali umjesto da im daje olakšice, zakida ih u odnosu na mlađe zaposlenike. Naime, bolovanje starijih radnika ide na teret poslodavca, a ne države. U slučaju obrtnika to znači da si oni sami moraju isplatiti naknadu za vrijeme bolovanja, što je apsurdno. Iz Hrvatske obrtničke komore već godinama upozoravaju na škrtost države, koja jako dobro zna da su šanse u starijoj dobi za bolovanjem veće pa ne želi to financirati iz svoga džepa, iako je broj takvih radnika generalno zanemariv. A čitav problem koji uporište nalazi u samom zakonu rasvijetlila je pandemija.
Foto: Unsplash
Obrtniku Krešimiru Neraliću zbog kontakta s osobom oboljelom od covida-19 određena je lani u rujnu izolacija od 14 dana. Ipak, on nema pravo na naknadu plaće jer ima 67 godina. Prema hrvatskim zakonima, bolovanje radnika starijih od 65 godina ide na teret poslodavca, a ne više HZZO-a, odnosno države. No, u slučaju obrtništva poslodavac je obrtnik sam pa si sam treba isplatiti i naknadu plaće za dane bolovanja. Kako, kada tada nije radio pa ni zaradio?
Plaća doprinose, a sam mora platiti bolovanje
“Iz plaće svaki mjesec plaćam puni iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje pa mi se nije činilo upitnim imam li pravo na nadoknadu plaće. Pazite, riječ je o 14 dana izolacije u kojima, kao obrtnik, nisam mogao napuštati dom niti odlaziti na posao ili se susretati s partnerima” – priča za Jutarnji list Neralić koji se inače bavi poslovnim savjetovanjem te je vlasnik obrta UPOR.
Sve je ispočetka izgledalo u redu. U Zavod je proslijedio obrasce i sve što je trebalo, no 6. listopada stiže obavijest – “nažalost, nemate pravo na isplatu bolovanja/izolacije jer prema Zakonu stariji od 65 nemaju pravo na istu”.
“Nisam mogao vjerovati što sam pročitao – dakle, uplaćujem doprinose, nisam na teret državi i nisam uzeo mirovinu, nego sam odlučio raditi i dulje od onoga što je propisano, da na kraju ne bih imao pravo na isplatu naknade plaće jer sam prestar? Toliko me šokiralo to njihovo obrazloženje da sam se odmah javio uredu Pučke pravobraniteljice kako bi mi pojasnili je li uopće moguće da država ima takav stav” – ljutit je Neralić.
Ministarstvo zdravstva ne rješava problem
O diskriminaciji starijih radnika obavijestio je pučku pravobraniteljicu koja je odmah reagirala, no Ministarstvo zdravstva odbija riješiti ovaj problem. Njezinu preporuku i upozorenje samo su proslijedili HZZO-u koje ionako ne može mijenjati zakone, nego samo postupati prema važećim propisima. Nema sumnje da se ovdje radi o nelogičnoj diskriminaciji po dobi i to onih koji nastavljaju raditi, umjesto da uzimaju mirovinu. Dakle, državi samo daju.
Da bi stvar bila bolja, od oko 15 tisuća zaposlenika starijih od 65 godina, a koji nisu otišli u mirovinu nego nastavili raditi, pravo na privremenu nesposobnost za rad dulju od 42 dana koristilo je lani samo 68 osoba, dok kod obrtnika nije bilo niti jednog takvog slučaja. U slučaju nekoliko dana bolovanja istog tog broja osoba, država ne bi bila gotovo na nikakvom gubitku, tim više jer oni plaćaju zdravstveno.
