Stariji ljudi imaju bolju “opremu” u glavi od milenijalaca: Teže ih je učiniti nesretnima
Novo kvalitativno istraživanje sugerira kako stariji ljudi imaju daleko pozitivnije mehanizme razmišljanja od generacije njihovih unuka – milenijalaca. Čini se kako su mladi ljudi oblikovani tako da se previše brinu i razmišljaju, dok starije generacije blokiraju negativne misli i fokusiraju se na pozitivu!
Foto: screenshot YouTube
Što su stariji, to su bolji, sugerira najnovije istraživanje iz SAD-a, sa Sveučilišta u Georgiji. Usporedili su kako se s problemima, odnosno osjećajem nesreće, nose starije generacije, a kako mlađe.
Mozak i način razmišljanja mlađih ljudi povezani su s ‘hiper-oprezom’ protiv potencijalnih prijetnji, dok stariji ljudi imaju skroz suprotan način razmišljanja, piše dailymail.com.
Stariji ljudi blokiraju negativne podražaje prije nego što se oni dogode!
Prema istraživanju, mozak starijih ljudi pokuša “blokirati” prijetnje, a taj efekt pozitivno djeluje na njihovo emocionalno stanje budući da ne proživljavaju neugodne osjećaje tako lagano.
Brittany Corbett, glavna istraživačica izjavila je za The Times:
“Kako starimo, podsvjesno pokušavamo biti što zdraviji i razvijamo mehanizme kako bi zaštitili naše emocionalno zdravlje. Stariji ljudi koji se fokusiraju na izbjegavanje negativnosti žive sretnijim životima, boljeg su zdravlja i duže žive. Stariji ljudi stavljaju prioritet na zaštitu emocionalnog zdravlja do te mjere da proaktivno potiskuju i reakcije na negativne stvari, ali i općenito anticipaciju negativnih stvari koje bi im se mogle dogoditi”, objasnila je.
U prijašnjim inačicama sličnih istraživanja, istraživači su se koristili metodom praćenja oka, dok su ispitanicima pokazivali ružne slike. I dok su mladi ljudi u nelagodi odvraćali pogled, stariji ljudi su bez problema gledali u fotografije, ne shvaćajući što bi ih točno trebalo uznemiriti.
S druge strane, kada su zamoljeni da ispričaju neko negativno iskustvo iz života, stariji ljudi su se događaja prisjećali s manje intenziteta i s manje detalja. Prema najnovijem istraživanju, taj proces koji “štiti” starije od toga da ne uzimaju negativne stvari toliko k srcu, počinje prije nego što se sam negativni događaj dogodi.
‘Ovi rezultati imaju smisla iz evolucijske perspektive’
Istraživanje je provedeno nad 22 mladih ljudi s prosječnom dobi od 23 godine, i 20 ljudi u šezdesetim i sedamdesetim godinama života.
Sudionici istraživanja legli su u MRI skener, a istraživači su im puštali razne signale i promatrali aktivnost mozga. Naglo kočenje automobilskih guma je negativni podražaj, budući da ga mozak odmah poveže s nadolazećom prometnom nesrećom. Gledali su i fotografije koje bi ih trebale uplašiti, poput morskih pasa, zmija, rana od vatrenog oružja i scena operacije gdje se vide organi. Puštali su im i neutrane zvukove, pokazivali i neutralne fotografije, što ćemo objasniti niže u tekstu.
Tijekom istraživanja, kod ispitanika starije dobi zabilježena je aktivnost u dijelu mozga (ventromedijalni prefrontalni korteks) koji je odgovoran za radno pamćenje i izvršne funkcije. Prema istraživačima, čini se kako je taj dio mozga komunicirao drugom dijelu mozga (amigdala, zadužena za negativne osjećaje) kako bi trebao smanjiti aktivnost. I to se dogodilo.
Totalna suprotnost dogodila se kod mlađih ljudi, čija je amigdala (dio mozga zadužen za negativne osjećaje) postajala sve aktivnija i aktivnija.
Nakon što su testirani, ispitanici su nakon nekoliko dana morali opisati kakve su im zvukove puštali i kakve fotografije su gledali. I dok se starij ljudi nisu mogli detaljno sjetiti ovih “strašnijih slika”, s lakoćom su se prisjećali ovih neutralnih. A mlađi ljudi su bez problema detaljno opisivali i jedne i druge fotografije.
Britttany Corbett kaže kako ovi rezultati itekako imaju smisla, barem iz evolucijske perspektive:
“Što nam je manje vremena ostalo na ovome svijetu, to se fokusiramo na ciljeve u neposrednoj budućnosti. Tražiti i upijati informacije tj. brinuti se o nekim hipotetskim scenarijima postaje manje i manje važno.
Umjesto toga, mozak stavlja prioritet na sadašnjost i na jednostavnije ciljeve poput onoga – kako živjeti što sretnijim životom i manje se brinuti.
